Jučer je i izvan tehnološko-internetskog svijeta odjeknula vijest da je vlasnik Telegrama, jedne od najvećih društvenih mreža s posebnom popularnošću na području bivšeg Sovjetskog Saveza, Pavel Durov uhićen na aerodromu Le Bourget pored Pariza nakon slijetanja privatnog aviona.

Jasno je da je za njim u Francuskoj izdana tjeralica, ali nije potpuno jasno zašto je tome tako. Prema neimenovanim policijskim izvorima riječ je o „dopuštanju širokog spektra kriminalnih djela na Telegramu usljed nedostatka moderatora i izostanka suradnje s policijom po tim pitanjima“. Kojim točno pitanjima i kaznenim djelima, nije precizirano.

Nije trebalo dugo nakon jučerašnje vijesti da se oglasi sveprisutni Elon Musk koji je posprdno napisao da će se u Europi do 2030. početi hapsiti za „lajkanje memea“.

Oglasili su se i iz Telegrama uz riječi da se „Telegram se pridržava zakona EU-a, uključujući Zakon o digitalnim uslugama — njegova je moderacija unutar industrijskih standarda i neprestano se poboljšava“.

Na prvu bi se pomislilo da je uhićenje povezano s ratom u Ukrajini, Telegram kao medijsko oružje koriste i Ukrajinci (posebno predsjednik Zelenski), kao i ruska strana, i po analogiji da je Rusija trenutno prijetnja Europi, može se zaključiti da je i Durov njen neprijatelj. No, činjenice sugeriraju drugačije.

Durov je napustio Rusiju još 2014., nakon što je odbio zahtjeve ruskih vlasti da s tadašnje svoje društvene mreže VK skine sve one koje imaju oporbeni stav prema ruskim vlastima. VK je prodao, ustanovio u Dubaiju Telegram s globalnim ambicijama, koji se iz nekog razloga najviše primio u državama bivšeg Sovjetskog saveza,  ali je danas među najvećim društvenim mrežama s 950 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika.

Nakon što su ga ruske vlasti nastavile pritiskati da dopusti njihovim sigurnosnim službama pristup onom što korisnici pišu među sobom, odgovorio je kontrom, njegov brat Nikolai smislio je kriptirane poruke što je još više povećalo popularnost njihove platforme. Rusija je čak nakon toga, 2018. godine, pokušala blokirati Telegram nakon što su odbili poštivati tamošnju sudsku odluku da Telegram mora tajnim službama dopustiti pristup kriptiranim porukama. Pokušaj blokiranja izazvao je čak i masovne javne proteste u Moskvi i kritiku nevladinih organizacija.

Govoreći nedavno o napuštanju Rusije, Durov je izjavio da mu je „draže biti slobodan, nego primati naređenja od bilo koga“.

Zbog ovakvog stava postao izazvao je reakcije u Rusiji s najviših razina, tako je Putinov jastreb, nekadašnji predsjednik Rusije, danas visoko pozicionirana osoba u sigurnosnom aparatu Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da se Durov preračunao misleći da će bježeći iz Rusije izbjeći pritisak tajnih službi širom svijeta.

“Za sve naše zajedničke neprijatelje trenutno, on je prije svega Rus – i stoga nepredvidiv i opasan” – drži Medvedev.

Durov je Rus, ali ima dvostruko državljanstvo, i to ne rusko nego francusko i državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata. Trideset i devet-godišnji tehnološki mogul ima i mnogo novca, prema procjeni Forbesa, 15,5 milijardi dolara.

Na neki način, Telegram je – posebno na ograničenoj razini Ukrajina-Rusija – postao neka vrsta nefiltriranog kreatora tamošnjoh javnog mnijenja i važan izvor informacija u ratu koji traje već dvije i pol godine. Telegram je od početka sukoba pravo „virtualno ratište“ na kojem se dopušta da obje strane objavljuju ono što žele i čini se da Durov tu zauzima neutralni stav izbjegavajući cenzuru.

Je li razlog uhićenja na toj strani ili se krije u hladnom proceduralnom EU stavu da se najstrožeg zakona na svijetu za internetske tvrtke, Europskog zakona o digitalnim uslugama (DSA), trebaju pridržavati svi, ostaje otvoreno pitanje. Do ove godine se odnosio samo na najveće, Metu i Google, ali u veljači su se stvari promijenile.

No, bez obzira što navodno Telegram izostankom moderacije i nesuradnje s nadležnim tijelima dopušta niz (neimenovanih) kriminalnih djela na platformi, kako se neslužbeno objašnjava uhićenje Pavela Durova, postavlja se pitanje je li ovaj potez francuskih vlasti ipak isuviše radikalan. Imale su Francuska i EU komisija velikih problema po ovim pitanjima i s Sundarom Pichaiem iz Googlea i vlasnikom Facebooka/Instagrama Markom Zuckerbergom primjerice, pa je teško zamislivo da bi im europske vlasti u bilo kojem trenutku stavile lisice na ruke.