Dok se Jeff Bezos i Richard Branson natječu u tome kako osobno doći do granice svemira, tamo do kud je čovječanstvo, odnosno do kud su došli američki i sovjetski astronauti prije više od pola stoljeća, i prepucavaju je li granica svemira na 80 kilometara ili iznad Karmanove linije od 100 km, svemirski program Elona Muska SpaceX ima malo ozbiljnijih ciljeva od niske orbite Zemlje. I puno, puno daljih.

Recimo, Jupiterov mjesec Europa koji se od nas nalazi preko 628 milijuna kilometara daleko. Naime,  NASA je očekivano odabrala Falcon Heavy, tešku raketu SpaceX-a da lansira njihov orbiter, odnosno robotsku istraživačku svemirsku letjelicu Europa Clipper do udaljenog ledenog mjeseca.

Nakon godina odgađanja, financijskih i političkih prijepora, Bidenova administracija je prelomila, Europa Clipper ide put Jupitera, ali ne pomoću teške rakete-nosača Space Launch System (SLS) kojeg je razvila NASA, već komercijalnim letom. Procijenjeno je da će biti jeftinije platiti SpaceX-u da lansira istraživačku svemirsku letjelicu. Prema ugovoru, NASA će SpaceX-u za ovu uslugu platiti 178 milijuna dolara.

Izbor je logičan, Falcon Heavy je trenutno raketa s najvećom nosivosti na svijetu i treća po nosivosti koja je dosegla orbitu u povijesti. U svakom slučaju zadovoljava specifikaciju da sa sobom ponese i lansira letjelicu Europa Clipper koja je teška oko šest tona.

Nadalje, za razliku od konkurencije u ovoj „klasi“ iz Bezosovog Blue Origina i United Launch Alliancea čije rakete tek čekaju prvi let, Falcon Heavy je već tri puta dosegao orbitu, sva tri puta uspješno. Jedan od tih letova zapamćen je po tome što je u zemljinu orbitu sa sobom nosio Muskov Tesla Roadster automobil.

Foto: Daniel Oberhaus/Flickr

Jedina mana ovog izbora je činjenica da bi s raketom NASA-e Europa Clipper stigao direktno do Jupitera za manje od tri godine, a s Falconom Heavy zbog potrebe asistencije gravitacije Marsa i Zemlje ruta neće biti direktna pa će put trajati čak dvije i pol godine dulje. Na ovaj je način i prethodnik Europa Clippera, svemirska letjelica Galielo, stigla do Jupitera.

Ako sve protekne u redu, lansiranje će se dogoditi u listopadu 2024. što će reći da će do Jupiterovog mjeseca stići negdje 2030. godine. Europa Clipper će nastaviti tamo gdje je Galileo stao (letio je oko Jupitera i njegovih satelita od 1995. do 2003.), u proučavanju Jupitera i njegovih satelita, dati detaljnije informacije i pružiti jasniji odgovor je li na mjesecu Europa moguć život nakon što su nalazi Galilea sugerirali da tamo postoji voda, odnosno ocean.