Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) predstavio je stanje u Hrvatskoj iz prvog godišnjeg izvješća EU-a o statusu digitalizacije u okviru Digitalne dekade 2030.

Izvještaj je to koje daje i pregled trenutnog stanja po zemljama, uključujući i procjenu napretka prema zadanim digitalnim ciljevima, te preporuke i mjere.

U najkraćem, kako to reče i sam državni tajnik SDURDD-a Bernard Gršić, prema izvješću za 2023. digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, pri čemu je najveći dio njenog doprinosa zabilježen u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičkim mrežama i digitalizacijom poslovanja, ali Hrvatska ima i neiskorišteni digitalni potencijal kojim može može pridonijeti zajedničkim naporima u ostvarivanju ciljeva Digitalnog desetljeća EU-a.

Treći u EU po stvaranju digitalnog sadržaja

– Ova Vlada je osigurala sve mehanizme da se digitalna transformacija dogodi, naglasio je Gršić.

U tom kontekstu, baš kako se to navodi i u izvještaju Europske komisije, državni tajnik je podsjetio kako je Hrvatska pokrenula nove digitalne inicijative poput Digitalne strategije Hrvatske do 2032. godine, Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a usklađene su s Programom politike Digitalnog desetljeća

Za razliku od prijašnjih godina države se više ne rangiraju na ljestvici uspješnosti, već je riječ o dokumentu u koji je implementiran dosadašnji DESI indeks te su definirani ciljevi i ostvarenja kad je riječ o digitalizaciji Europske unije.

U Izvješću su 32 pokazatelja na osnovu kojih se ocjenjuje uspješnost članica. Pa dok smo, primjerice, visoko na trećem mjestu u Uniji po stvaranju digitalnog sadržaja, najlošiji smo što se tiče ‘unaprijed ispunjenih obrazaca’.

No i na tome se radi, pa će tako do kraja 2025. godine biti dovršen projekt državne sortirnice za povezivanje baza podataka i svi registri povezani.

Štoviše, tvrdnju da da se sustav za interoperablinost već sada sve više koristi potkrijepio je državni tajnik podacima o 16 davatelja podataka koliko ih je trenutno, 33 registra koja sudjeluju u izmjeni podataka, o 176 tijela i institucija koji preuzimaju podatke iz registara.

Nizak udio žena među ICT stručnjacima

Sve je to dovelo do toga da je ove godine obavljeno 81 milijun transakcija, višestruko više od sedam milijuna transakcija koliko ih je bilo kroz cijelu prošlu godinu.

I dok Hrvatska napreduje u digitalnim vještinama i otprilike 63 posto ljudi koji posjeduju barem osnovne digitalne vještine i performansom iznad europskog prosjeka od 54 posto, potrebni su dodatni napori, posebno u povećanju broja stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Udio ICT stručnjaka u ukupnoj radnoj snazi ispod je europskog prosjeka (3,7 posto naspram 4,6 posto).

Udio žena među ICT stručnjacima iznosi samo 14,5 posto, što je među najnižima u EU, a znatno ispod europskog prosjeka od 18,9 posto.

Iskoristio je Gršić trenutak da se i osvrne na Središnji registar državne imovine te je kazao kako je nadogradnja registra pri kraju koji je zacrtan za kraj godine.

Podsjetio je kako SDURDD nije onaj koji upravlja državnom imovinom, a onda i najavio kako će pravilnik o načinu unosa podataka u Registar – za 5000 obveznika – biti donesen čim se okonča njegova nadogradnja.