U roku od deset godina, oko 39% kućanskih poslova i brige za voljene osobe moglo bi biti automatizirano, kažu stručnjaci.

Istraživači iz Velike Britanije i Japana zatražili su od 65 stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI) da predvide koliko će kućanski poslovi biti automatizirani za 10 godina. Stručnjaci su predvidjeli da će kupovina namirnica vjerojatno biti najviše automatizirana, dok je najmanje vjerojatno da će umjetna inteligencija biti korištena u brizi o djeci ili starijim osobama. Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.

Istraživače sa Sveučilišta Oxford i japanskog sveučilišta Ochanomizu zanimalo je kakav bi utjecaj roboti mogli imati na neplaćeni rad u kućanstvu: “Ako nam roboti preuzmu posao koji obavljamo da bismo zaradili plaću, hoće li nam barem i iznijeti smeće?”, zapitali su se.

Al experts have predicted upto 39% of domestic chores will be done by robots by the year 2033. 🦾🤖This is according to researchers in the UK & Japan. Source: 📖🔖The research is published in the journal PLOS ONE & via BBC news article. pic.twitter.com/hMSeCB9W1F

— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) February 23, 2023

Roboti “za kućanske poslove”, poput robotskih usisavača “već su postali najprodavaniji roboti na svijetu, koji se ujedno najviše proizvode”, primijetili su istraživači, kako javlja BBC.

Tim je zatražio od 29 stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz Velike Britanije i 36 stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz Japana za njihove prognoze o robotima u kućanstvima.

Istraživači su otkrili da su muški stručnjaci iz Velike Britanije bili optimističniji u pogledu  automatizacije u kućanstvu u usporedbi s njihovim ženskim kolegama, dok je situacija u Japanu bila obrnuta.

No, stručnjaci su iznijeli različita mišljenja oko zadataka koje bi strojevi mogli obavljati: “Predviđa se da će samo 28% poslova njege i brige, uključujući aktivnosti poput podučavanja djeteta, praćenja djeteta ili brige o starijem članu obitelji, biti automatizirano”, rekla je dr. Lulu Shi, istraživačica s  Oxford Internet Institutea.

S druge strane, očekuje se da će tehnologija za 60 posto umanjiti vrijeme koje provodimo u kupovini namirnica, rekli su stručnjaci.

Predviđanja iz 1966.

Ali predviđanja da će nas roboti “u sljedećih deset godina” osloboditi kućanskih poslova imaju dugu povijest i određena skepsa je opravdana. Primjerice,  1966. godine TV emisija Tomorrow’s World izvijestila je o kućnom robotu koji bi mogao kuhati večeru, šetati psa, čuvati bebu, kupovati, miješati koktel i obavljati mnoge druge zadatke. Kad bi njegovi potencijalni tvorci dobili samo milijun funti da ulože u njega, uređaj bi mogao proraditi do 1976. godine, rečeno je tada.

Robots to do 39% of domestic chores by 2033, say experts https://t.co/IUmc4lQAnm

— BBC Science News (@BBCScienceNews) February 22, 2023

Ekaterina Hertog, izvanredna profesorica s područja umjetne inteligencije na Sveučilištu Oxford i jedna od autorica studije povlači paralelu s optimizmom s kojim smo dugo gledali na automatizirane automobile bez vozača: “Obećanje da će automobili bez vozača biti na ulicama, zamijeniti taksije, postoji, mislim, već desetljećima – a ipak, nismo uspjeli učiniti da roboti toliko dobro funkcioniraju ili da se ti autonomni automobili kreću nepredvidljivim ulicama. Kućanski poslovi su u tom smislu slični”.

Dr. Kate Devlin, stručnjakinja za umjetnu inteligenciju na King’s Collegeu u Londonu – koja nije bila uključena u studiju – sugerira da je vjerojatnije da će tehnologija pomoći ljudima nego da će ih zamijeniti. “Teško je i skupo napraviti robota koji može obavljati više zadataka. Umjesto toga, lakše je i korisnije stvoriti pomoćnu tehnologiju koja nam pomaže, a ne zamjenjuje nas”, rekla je Devlin.

Istraživanje sugerira da bi se automatizacijom moglo osloboditi mnogo vremena koje se redovno troši na neplaćeni rad u kućanstvu. U Velikoj Britaniji radno sposobni muškarci obavljaju otprilike upola manje tog neplaćenog posla nego radno sposobne žene, dok u Japanu muškarci obavljaju tek petinu kućanskih poslova.

Nesrazmjerna podjela rada u kućanstvu utječe negativno na žene, njihovu zaradu, štednju i mirovine, tvrdi prof. Hertog. Povećanje automatizacije stoga bi moglo rezultirati većom ravnopravnošću spolova, kažu istraživači.

Napad na privatnost

Međutim, tehnologija može biti skupa. Ako su sustavi za pomoć u kućanskim poslovima pristupačni samo jednom dijelu društva “to će dovesti do porasta nejednakosti u količini slobodnog vremena”, rekla je prof. Hertog. Napomenula je da društvo treba odgovoriti na pitanje domova punim pametne automatizacije, “gdje Alexa ili slična naprava može slušati i na neki način snimati ono što radimo i izvještavati o tome”. “Mislim da mi kao društvo nismo spremni nositi se s tim napadom na našu privatnost”, upozorava Hertog.