Facebook ulaže puno vremena i novca u proširenu stvarnost, uključujući izgradnju vlastitih AR (Augmented Reality) naočala u kolaboraciji s Ray-Banom, a zasada taj gadget pušten u prodaju prošlog mjeseca nije na razini nečega što bi „Q“ dao Jamesu Bondu uoči krucijalne misije spašavanja svijeta, s obzirom da mogu samo snimati i dijeliti slike, a ne i analizirati ih.

Jači model naočala Orion, koji se spominje od 2019. i trebao bi se pojaviti 2023., korisnicima bi mogao upućivati ​​pozive, prikazati informacije korisnicima na malom zaslonu i uživo prenositi svoje vidljive točke prijateljima i sljedbenicima na društvenim mrežama. To je već bliže nečemu što zovemo proširena stvarnost. No, čini se da tvrtka Marka Zuckerberga neće stati na tome.

Kako prenosi The Verge, novi istraživački projekt vođen od strane Facebookovog AI (Artificial intelligence) tima ukazuje na opseg ambicija tvrtke koja razvija AI sustave koji neprestano analiziraju živote ljudi pomoću videa iz osobne perspektive; bilježe ono što vide, rade i čuju s ciljem olakšavanja ispunjavanja svakodnevnih zadataka.

Naziv Facebookovog istraživačkog projekta je Ego4D, koji se odnosi na analizu videa iz osobne perspektive ili “egocentričnog” videa, a sastoji se od dvije glavne komponente: otvorenog skupa podataka o egocentričnom videu i niza mjerila ili zadataka za koje Facebook smatra da bi se sustavi umjetne inteligencije trebali uhvatiti u koštac u budućnosti.

Skup podataka najveći je takve vrste ikada stvoren, a Facebook je u partnerstvu s 13 sveučilišta širom svijeta prikupljao podatke. Ukupno je snimljeno oko 3.205 sati snimaka od strane 855 sudionika koji žive u devet različitih zemalja. Za prikupljanje podataka odgovorna su sveučilišta, a ne Facebook. Sudionici, od kojih su neki bili plaćeni, nosili su GoPro kamere i AR naočale za snimanje videozapisa neskriptiranih aktivnosti. Sva sveučilišta su deidentificirala sve snimke, odnosno zamaglila lica promatrača i uklonila sve podatke koji otkrivaju identitet. Ovaj skup podataka je prvi te vrste i po veličini i po raznolikosti, a najbliži usporedivi projekt sadrži tek 100 sati snimaka u prvom licu u potpunosti snimljenih u kuhinjama.

Facebookovi istraživači istaknuli su niz vještina za koje žele da se ti sustavi razviju, uključujući “epizodno pamćenje” (odgovaranje na pitanja poput “gdje sam ostavio ključeve?”), predviđanje (što ću sljedeće učiniti), manipulacija rukama i predmetima (što radim – npr. nauči me svirati gitaru), “audio-vizualnu dijarizaciju” (sjećanje na to tko je što rekao kada i kada) i interakcija (tko s kim komunicira).

Trenutačno navedene zadatke ne može pouzdano postići niti jedan sustav umjetne inteligencije, a Facebook naglašava da je ovo istraživački projekt, bez komercijalne svrhe. Međutim, jasno je da tvrtka ovakvu funkcionalnost vidi kao budućnost funkcionalnosti proširene stvarnosti primijenjene u uređajima poput AR naočala.

Nema sumnje da takve ambicije imaju ogromne implikacije na privatnost. Stručnjaci su već zabrinuti zbog toga kako Facebookove AR naočale omogućavaju nositeljima tajno snimanje okruženja, odnosno drugih ljudi. Problem privatnosti svakako će postati još veći ukoliko buduće verzije AR naočala neće imati samo mogućnost snimanja, već i analiziranja, pretvarajući korisnike u „hodajuće nadzorne strojeve“.