Foto: iStock
Pretplate na striming platformama generirale su 14 milijardi dolara što je skoro polovica (48,9), svih prihoda od snimljene glazbe. Kad se tome doda striming glazbe izvan pretplata, kojim se prihod ostvaruje pomoću reklama na striming platformama, prihod iznosi čak 19, 3 milijardi dolara od sveukupnih 28,6
povezane vijesti
- Globalno najgledaniji film ove godine na striming platformama star je čak osam godina
- Znanstvenica Diana Grgurić bavi se štetnim utjecajem glazbe: ‘Bombardirani smo bukom u svim prostorima, to je veliki problem’
- Johnny Štulić se javio i stao na stranu Novog lista i Zadarskog: ‘Gule mi kožu s leđa, ne mogu preko toga prijeći’
Prošle godine prihodi od korištenja i prodaje snimljene glazbe iznosili su 28,6 milijardi dolara, stoji u današnjem izvješću Global Music Report Međunarodnog saveza fonografske industrije.
To je krupnih 10,2 posto u odnosu na prošlu godinu i rast prihoda devetu godinu zaredom. Ovakvi rezultati nisu posljedica povećanja prodaje glazbe u fizičkom formatu – kako bi se mogao steći dojam zbog učestalog medijskog „bombardiranja“ uskrsnućem gramofonske ploče – već uglavnom zbog sve većeg broja pretplatnika na glazbenim striming servisima poput Spottifyja.
Pretplate na striming platformama generirale su 14 milijardi dolara što je skoro polovica (48,9), svih prihoda od snimljene glazbe.
Kad se tome doda striming glazbe izvan pretplata, kojim se prihod ostvaruje pomoću reklama na striming platformama, prihod iznosi čak 19, 3 milijardi dolara od sveukupnih 28,6.
Činjenica jest da je porasla i prodaja fizičkih formata glazbe u odnosu na 2022. godinu, i to krupnih 13,4 posto, ali udio u ukupnom prihodu od prodaje CD-a i ploča je relativno mali.
U sveukupnom tržištu glazbe (čemu pripadaju i prihodi od autorskih prava na korištenje snimljene glazbe), prihod od prodaje glazbe na fizičkim formatima iznosi 5,1 milijardu dolara, što je 17,8 posto udjela na tržištu glazbe.
Zanimljiv je podatak da za ovaj skok prodaje CD-a i ploča nisu u prošloj godini bila zaslužna tržišta zapadnih zemalja već Azije.
Isto tako, ukupno gledano, Kina je najbrže rastuće tržište glazbe, tamo su prihodi od snimljene glazbe rasli čak 25,9 posto, a slijede Brazil (13,4) i Kanada sa 12,2 posto rasta prihoda.
Jedini segment koji bilježi pad (od 2,6 posto), je prihod od prodaje glazbe u digitalnom formatu downloadanjem. Ne tako davno, digitalni formati, prije negoli ih je „pomeo“ striming glazbe su dominirali u prihodima od prodaje snimljene glazbe.
