Foto: iStock
Hrvatska se po pitanju iskorištavanja energije vjetra ne može uspoređivati s Velikom Britanijom, ali kad se ukupno gleda struktura proizvodnje električne energije, Hrvatska stoji i bolje, 48 posto potreba proizvodi iz obnovljivih izvora
povezane vijesti
Po prvi put u povijesti u jednom kvartalu Velika Britanija je proizvela više struje pomoću vjetroleketrana negoli termoleketrana na plin. Prema podacima koje je danas objavilo Sveučilište Imperial College London, gotovo trećina sve električne energije proizvedene u prvom kvartalu u velikoj Britaniji odnosi se na energiju vjetra, točnije 32,4 posto, dok su termoelektrane na plin proizvele 31,7 posto. U odnosu na prvi kvartal 2022. proizvodnja električne energije pomoću vjetra rasla je za tri posto dok je ona generirana paljenjem plina pala za 5 posto.
“Još uvijek postoje mnoge prepreke za postizanje mreže u potpunosti bez fosilnih goriva, ali činjenica da je energija vjetra prestigla plin u proizvodnji električne energije po prvi put je istinska prekretnica“ – prenosi Reuters izjavu koautora izvješća Iaina Staffella sa Imperial koledža. Inače, plan Velike Britanije je da do 2050. godine postigne tu tehnološku razinu da više uopće neće koristiti termoelektrane odnosno da će proizvodnja električne energije dostići razinu „nula“ emisija stakleničkih plinova.
Ova otočna zemlja trenutno 42 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, ne računajući tu nuklearnu energiju.
Hrvatska se po pitanju iskorištavanja energije vjetra ne može uspoređivati s Velikom Britanijom, ali kad se ukupno gleda struktura proizvodnje električne energije, Hrvatska stoji i bolje, 48 posto potreba proizvodi iz obnovljivih izvora. Došli smo do 12,5 posto iz vjetroelektrana, ali nas drži naš “tradicionalni” obnovljivi izvor, hidroelektrane iz kojih zadovoljavamo 28,4 posto potreba. Treba imati na umu da u ovih sto posto potreba u 2022., 11,5 posto otpada na uvoz električne energije u 2022. godine nespecificiranog načina proizvodnje i 14,4 posto na energiju koja dolazi iz nuklearke Krško koja se može smatrati neopterećujućom po prirodu po pitanju stakleničkih plinova. Hrvatska je iz termoelektrana na plin, lož ulje i ugljen, proizvodila 26 posto potreba za električnom energijom.
