Da se Europa dosljedno trudi preokrenuti negativne trendove u proizvodnji električne energije koji su na snazi bili duga desetljeća, dokaz je i ohrabrujući podatak neprofitne organizacije Ember posvećene klimatskim pitanjima. Naime, prema objavljenoj analizi na tu temu, na području Europske unije prošle je godine proizvedeno više energije putem sunca negoli ugljena po prvi put u povijesti.

U toj statistici, zapravo je veći uspjeh što je uporaba ugljena kao jednog od najprljavijih energenata u smislu emisija CO2 u atmosferu, smanjena na samo 10 posto i u stalnom je padu, negoli činjenica što solarni paneli i dalje u ukupnoj proizvodnji u EU sudjeluju s relativno malim postotkom od 11 posto.

Brojčano, najviše električne energije u EU dolazi iz nuklearnih elektrana, 649 TWh je proizvedeno u prošloj godini, no to je manje negoli prije desetak godina kad seta količina vrtjela oko 800 TWh. Najviše se to ima zahvaliti činjenico da je Njemačka od 2011. do 2023. pozatvorala sav svoj nuklearni potencijal, odnosno 17 preostalih reaktora.

Vjetroelektrane u EU probile su se prošle godine na drugo mjesto po količini proizvedene električne energije u EU (477 Twh) i bilježe konstantan rast u posljednjih desetak godina. Potisnule su plinske termoelektrane na treće mjesto  (430 TWh). Slijedi proizvodnja iz obnovljivih izvora putem hidroelektrana s 362 proizvedena TWh struje, pa spomenuta solarna energija s 306, dok je u termoelektranama na ugljen proizvedeno 269 Twh električne energije.

Ugljen kao gorivo za termoelektrane koristi se u 17 država EU, s tim da 16 bilježi pad opsega proizvodnje u 2024. U samo dvije države EU ugljen je dominantan energent za proizvodnju električne energije, prednjači Njemačka s čak 39 posto od sve proizvedene energije i Poljska s 34.

Za Hrvatsku nisu objavljeni podaci, no podsjtimo na statistiku HEP-a iz 2023. godine koji se nije drastično mijenjala u međuvremenu. Ako se gleda samo Hrvatska (dakle bez NE Krško), na području naše zemlje, više nego solidnih 71 posto proizvedene električne energije dolazi iz postrojenja obnovljivih izvora. Ostalih 29 posto proizvodi se u termoelektranama, s tim da se kao gorivo u preko 95 posto slučajeva koristi prirodni plin, i u manje od pet posto kameni ugljen. Što se pak obnovljivih izvora tiče, veliku većinu (gotovo 80 posto), proizvodimo u hidroelektranama, u korištenju energije vjetra kaskamo za europskim prosjekom s 11,8 posto. Iz energije sunca dobivano tek 0,71 posto električne energije što je očiti paradoks za jednu nominalno južnjačku zemlju s puno sunca i sunčanih dana, posebno u priobalnom području. Čak i zemlje s krajnjeg sjevera Europe, Švedska i Finska u postotku i apsolutnim brojevima proizvode više električne energije preko solarnih panela negoli mi.