Prema podacima Svjetske banke, u predpandemijsko doba, 2019. godine, oko 760 milijuna ljudi širom svijeta živjelo je bez električne energije, što čini gotovo deset posto svjetskog stanovništva. S druge strane, dio razvijenog svijeta troši mnogo više energije negoli je dovoljno za život.

Novom studijom Sveučilišta Stanford izračunato je koliko je dovoljno energije po glavi stanovnika da bi ljudi živjeli dugo i zdravo, a ta kvaliteta uključuje devet kriterija: pristup električnoj energiji, kvaliteta zraka, opskrba hranom, Gini koeficijent (koji mjeri nejednakost bogatstva), sreća, dojenačka smrtnost, očekivani životni vijek, blagostanje i sanitarni uvjeti. Uspoređujući potrošnju energije (ne misli se samo na električnu, već i potrošnju energije plina, ugljena, plina, drva za ogrjev…), i kvalitetu života u 140 zemalja svijeta, stručnjaci sa Stanforda su došli do zaključka da je zlatna sredina potrošnje sveukupne energije za dug i zdrav život dovoljno 75 gigadžula energije godišnje (što je ekvivalentno oko 21000 kilovat sati električne energije).

S obzirom da Amerikanci troše 284 gigadžula energije po stanovniku godišnje, stručnjaci sa Stanforda lakom su računicom došli do zaključka da njihovi sunarodnjaci troše oko četiri puta previše od potrebnog za dobar i zdrav život, što u vrijeme ekološke osviještenosti i pokušaja da se u atmosferu ispušta što manje stakleničkih plinova, nije beznačajan podatak.

“To sugerira da bismo mogli smanjiti potrošnju energije u hrpi zemalja s hiperpotrošačima i ne samo napraviti pravedniji svijet, nego možda učiniti sebe zdravijima i sretnijima” – prenosi NPR mišljenje glavnog autora studije i profesora znanosti o zemaljskom sustavu na Stanfordu Roba Jacksona.

No Amerikanci po tom pitanju nisu najgori. Ubjedljivo najveći potrošači energije su bogate zemlje s najhladnijim i najtoplijim klimama, pa se pretpostavlja da većina energije odlazi na grijanje, odnosno hlađenje. I dok za potrošnju električne energije po glavi stanovnika postoje redovite statistike, one za energiju ukupno se teško nalaze i zadnji podaci s potpunom listom zemalja datiraju iz 2013. godine. U međuvremenu teško da se nešto bitno promijenilo. Uglavnom, na vrhu ljestvice su vrući Katar sa čak 803 gigadžula potrošene energije per capita, što je više od deset puta više od onog što su na Stanfordu zaključili kao idealna potrošnja, pa slijedi hladni Island sa 760, a prije Amerikanaca tu su osim bogatih bliskoistočnih zemalja i naftom bogati Brunei, kao i Trinidad i Tobago. Zanimljivo, najbliže zlatnoj sredini idealne potrošnje energije po stanovniku prema istraživanju Sveučilišta Stanford, prema posljednjim dostupnim podacima ima Hrvatska u kojoj se troši oko 76 gigadžula energije po stanovniku. Inače, poznato je da su u Hrvatskoj troši oko 30 posto manje energije po stanovniku u odnosu na prosjek EU, ali i prilično manje nego u Srbiji gdje potrošnja energije po stanovniku iznosi 87 gigadžula energije.

Među zanimljivim nalazima istraživanja je i podatak da se na svijetu već proizvodi, odnosno troši dovoljno energije da svi na planetu pređu preko tog praga od 75 gigadžula, ako se ravnopravno podijeli. Na temelju trenutne globalne potrošnje energije, prosječna potrošnja po stanovniku svijeta je 79 gigadžula. No, desetina svjetskog stanovništva nema ni struje u svom domu, a kamoli što drugo, tako da se pokazuje još jednom da je statistika zbroj točnih podataka koji (često) daju krivi rezultat.