Znanstvenici su na Marsu, na mjestu za koje se predstavlja ostatke drevnog jezera, identificirali lance atoma ugljika, s do dvanaest atoma. Ovo otkriće pridodaje se sve većoj zbirci spojeva koji bi mogli pružiti značajne uvide u potencijalnu povijest života na planetu.

Otkriće je postignuto pomoću uređaja za uzorkovanje na NASA-inom roveru Curiosity, a rezultate je potvrdila međunarodna skupina znanstvenika u laboratoriju na Zemlji. Studiju je predvodila analitička kemičarka Caroline Freinet iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS).

Iako su ti spojevi mogli nastati nebiološkim procesima, njihova prisutnost ukazuje na to da je rover sposoban detektirati dugačke organske molekule na Marsovom tlu.

“Podrijetlo i distribucija ovih molekula vrlo su značajni u potrazi za potencijalnim bio-potpisima”, navodi se u izvješću.

Glavni cilj Curiosityja je prikupiti dokaze koji bi mogli otkriti je li Mars ikada bio domaćin života ili je imao uvjete potrebne za to. Dosad je rover naišao na različite intrigantne naslage, uključujući klorirane i sumporne organske spojeve, kao i nitrate. To otvara mogućnost da se u drevnim stijenama skrivaju sofisticiraniji pokazatelji života.

Tim je proveo nekoliko analitičkih eksperimenata u kontroliranim laboratorijskim uvjetima da bi demonstrirao kako mineralni uvjeti slični onima na Marsu mogu proizvesti ove lance ugljika iz drugih organskih tvari, uključujući benzojevu kiselinu, koja je pronađena u njihovim uzorcima. Međutim, intrigantno je istražiti i druge mogućnosti, poput razgradnje složenijih spojeva koji bi mogli ukazivati na biološku aktivnost. Na primjer, ljudska tijela sadrže raznolik niz karboksilnih kiselina koje bi se mogle sačuvati u sedimentnim formacijama.

Utvrđivanje je li neki oblik života očuvan, ili čak postoji ispod površine gdje voda još uvijek može teći, ostaje izazov koji će vjerojatno zahtijevati buduće misije. Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).