Alan Sumina, osnivač Nanobita, domaće tvrtke koja je nedavno za 148 milijuna dolara postala dio švedske Stillfront grupe, progovorio je za HRT o budućim poslovnim planovima. On je Nanobit pokrenuo s poslovnim partnerom Zoranom Vučinićem prije 12 godina, a sad je došao trenutak za prelazak na novu stepenicu.

“Odlučili smo prodati većinski paket i povezati se s partnerom za kojeg vjerujemo da će dugoročno osnažiti timove i naše kapacitete da budemo još veća kompanija u budućnosti. Odabrali smo Stillfront jer smo kroz njihovu povijest vidjeli da dobro obavljaju akvizicije i da znaju raditi s tvrtkama koje akviziraju. Mi smo njihova 15 akvizicija, ne uče se oni na nama. Ovo je samo dio paketa, dobit ćemo još dionice grupe i nakon dvije godine dobit ćemo još na temelju rezultata. Imamo taj motiv da Nanobit raste. Ljudi su također dobili značajnu količinu novaca za hrvatske pojmove, 50 milijuna kuna smo rezervirali za 20-ak zaposlenika, kazao je Sumina za HRT.

Nanobit radi mobile igre za globalno tržište, a ciljana skupina su žene od 25 do 45 godina.

“To u Hrvatskoj uvijek privlači dosta upita. U zapadnom svijetu žene su bolji potrošači na mobitelima. Nije nama cilj raditi samo igre žene, ali se ispostavilo da su nam to uspješniji proizvodi, te da su žene populacija koja više prepoznaje to što radimo”, pojasnio je Sumina.

Sumina je za osnivanje Nanobita od oca posudio 20.000 temeljnog kapitala. Novac mu je vratio već za tri dana, a Fakultetu računalstva, kojeg je napustio na trećoj godini, nije se nikad vratio.

“Kad imate zaposlene ljude, imate odgovornost prema njima. Neki bi možda mogli paralelno studirati i razvijati biznis, ja to nisam mogao. Sada u retrospektivi to se pokazalo kao pametna odluka. Ali ja sam to dugo skrivao da sam napustio fakultet, nije mi bilo svejedno. Kada bih rekao prijateljima, oni bi me gledali u čudu i pitali: ”jesi li ti normalan”. To su bile jake recesijske godine, a diploma FER-a je bila šansa da relativno bez problema možete naći posao, kazao je.

Koliko je Nanobitov uspjeh iznimka, odnosno pravilo da je takvo što gotovo pa nemoguće ostvariti u Hrvatskoj? Sumina napominje da kod nas vlada negativan stav prema svemu.

“Kad pričate s tipičnim Hrvatom, on će naći 100 razloga zašto nešto ne može uspjeti, dok će Amerikanac naći sto razloga zašto može uspjeti. Bitna je promjena u mindsetu i ona se kod mlađih generacija stvara”, kaže Sumina za HRT.