Černobilska katastrofa 1986. temeljito je uzdrmala optimizam i afinitete država naspram korištenja nuklearne energije u svrhu proizvodnje električne struje. Neke su države, poput Italije i Njemačke ustrajale u tome da zatvore svoje nuklearke, pa su to i učinili, Italija još 1990., a Njemačka u fazama je to obavila s krajem prošle godine. Austrija pak nikad nije ni otvorila svoju potpuno zgotovljenu nuklearnu elektranu.

Svježiji udarac promociji i bržoj izgradnji nuklearnih elektrana zadala je katastrofa u Fukushimi 2011. godine izazvana elementarnom nepogodom, tsunamijem koji je bio dovoljno strašan i poguban i mimo stavljanja nuklearke izvan pogona i prijetnje radioaktivnim zagađenjem.

No, Japanci se nisu pokolebali, oštećenu nuklearnu elektranu u Fukushimi obnovili su i ponovno pokrenuli reaktor krajem prošlog mjeseca.

Nije dugo potrajalo, očekivalo se da će ovih dana nuklearka ponovno početi generirati električnu energiju, no ponovno je isključena prošli tjedan zbog tehničkih problema.

Iz operatora koji upravlja elektranom Tohoku Electric Power Co. pružili su prilično precizno objašnjenje što se dogodilo. U pitanju je greška koja se dogodila u uređaju povezanom s neutronskim podacima unutar reaktora, što god to značilo. U svakom slučaju, riječ je o tehničkom kvaru bez opasnosti od havarije koja bi mogla dovesti do curenja radijacije ili nešto tako zlokobno slično. Datum ponovnog pokretanja nuklearke nije objavljen, ali Fukushima će u dogledno vrijeme opet raditi.

Japan je nakon tsunamija koji je pogodio sjeveroistično ubalu najvećeg japanskog otoka Honshu, zatvorio privremeno sve svoje nuklearne kapacitete, 54 nuklearne elektrane, izvršio dodatne provjere sigurnosti i polako ih vraćao u pogon.

Čini se da je strah od mogućih elementarnih nepogoda na otoku opterećenom čestim potresima i mogućim tsunamijima ipak manji od potrebe Japana za sve većim količinama električne energije. Naime, unatoč svemu, japanska je vlada prošle godine donijela plan maksimizacije uporabe nuklearnih elektrana. I potreba za energijom nije jedini jaki motiv, drugi je japanska želja da do 2050. dostignu prije postavljeni cilj ugljične neutralnosti do 2050. godine.