Foto: iStock
Globalna potražnja i potrošnja električna energija rasla je po još višoj stopi nakon pandemije COVID virusa i da bi potrebe bile zadovoljene povećana je – između ostalog – uporaba ugljena kao energenta za proizvodnju struje
povezane vijesti
Iako svakodnevno čitamo i slušamo o velikim naporima međunarodnih organizacija, vlada i privatnih tvrtki da se što više proizvodnje električne energije proizvede na obnovljiv način, pomoću vjetra, energije vode i sunca, čini se da imamo posla s paradoksom.
Iako se računa da je količina proizvedene energije iz obnovljivih izvora dosegla gotovo 30 posto globalno, prošla godina je ujedno rekordna po emisiji stakleničkih plinova čiji je uzrok proizvodnja električna energija.
Prema izvještaju energetske think tank tvrtke Ember, ovako uzrokovane emisije stakleničkih plinova u prošloj su godini narasle za daljnjih 1,3 posto što nas dovodi na najveću razinu ikad. Objašnjenje je zapravo prilično jednostavno.
Istina je da proizvodimo sve više struje iz obnovljivih izvora; samo od vjetra i sunca generirali smo 12 posto ukupne proizvodnje električne energije, što je skok od bitnih 2 posto u odnosu na 2021. godinu. No globalna potražnja i potrošnja električna energija rasla je po još višoj stopi nakon pandemije COVID virusa i da bi potrebe bile zadovoljene povećana je – između ostalog – uporaba ugljena kao energenta za proizvodnju struje. Rezultate je Ember predočio na osnovu podataka iz 78 zemalja, najvećih potrošača koje pokrivaju 93 posto svjetske potražnje za električnom energijom.
Ipak, prema projekcijama u Emberu, 2022. godina bi po njima trebala biti zadnja u kojoj se bilježi porast uporabe ugljena pri proizvodnji električne energije na globalnoj razini, što znači da bi od 2023. godine emisije stakleničkih plinova od proizvodnje struje u atmosferu trebale početi trajno padati. Vlade i dalje zatvaraju svoje termoelektrane na ugljen, no taj je proces usporen u prošloj godini zbog novih izazova poput rata u Ukrajini i opće energetske krize prošle godine. Broj zatvorenih termoelektrana u prošloj godini najmanji je u posljednjih sedam godina prema izvješću Embera.
Optimizam potiče podatak da stagnira uporaba plina u proizvodnji električne energije unatoč energetskoj krizi. U izvješću se navodi da je u 2022. u pogon pušteno termoelektrana na plin prošle godine snage tek 31 GW što je najmanje u posljednjih 18 godina.
