Tržišna kapitulacija kriptovaluta sredinom svibnja je dosegla svoj vrhunac, a ponajviše zahvaljujući glavnom čovjeku Tesle, Elonu Musku, u isto vrijeme Dogecoin je ponovo postao jedna od glavnih tema.

Kreacija softverskih inženjera Billyja Markusa (IBM) i Jacksona Palmera (Adobe), je u rasponu od samo dva mjeseca cjenovno narasla čak deset puta s vrhuncem od 0,73 centa po jednom „novčiću“ što je nevjerojatan pothvat za kriptovalutu koja je nastala kao unutrašnja šala.

Dogecoin je orginalna ideja Australca Jacksona Palmera koji nije bio veliki fan kriptovaluta za koje je smatrao da će ubrzo propasti, pa je stvorio svoju kriptovalutu kao satirični odgovor kripto zajednici, a njegov neuobičajen potez je naišao na plodno tlo, posebice u medijima i na društvenim mrežama, zbog čega je odlučio zakupiti domenu dogecoin.com. Na drugoj strani svijeta, u Portlandu, Billy Markus želio je kreirati digitalnu valutu, ali je imao dosta poteškoća s njenim promoviranjem, a nakon što je čuo za Dogecoin kontaktirao je Palmera za dopuštenje da napravi software.

Sa karikaturom Shiba Inu japanskog psa na licu svog novčića, Palmer i Markus su pustili Dogecoin u prodaju 6. prosinca 2017. godine, u vrijeme velikog rasta cijene kriptovaluta, a samo dva tjedna kasnije, cijena je narasla za 300%, no to je bio samo početak cijelog fenomena koji je početkom mjeseca prelaskom psihološkog praga od 0,50 centi u jednoj godini svojim ulagačima donio 20,000 posto profita! Doduše, zadnjih nekoliko tjedana cijena Dogecoina, kao i većine kriptovaluta, je u malom padu, no potreban je samo jedan novi tweet Elona Muska koji je već bio potvrdio kako je Space X misija na Mjesec u potpunosti financirana Dogecoinom čime je postala prva svemirska misija u potpunosti financirana kriptovalutom.

Usprkos neozbiljnoj namjeri svojih kreatora Dogecoin ima svoj blockchain koji je temeljen na blockchainu Litecoina kojeg je stvorio jedan od pionira u svijetu digitalnih valuta Charlie Lee. Kao i Litecoin, koristi script tehnologiju i Proof of Work konsenzus algoritma, a nagrade za „rudarenje“ blokova su se dodjeljivale nasumično  sve do ožujka 2014. godine kada se prešlo na korištenje stalne naknade.

Danas, nekih osam godina nakon što je pokrenut kao zezancija i posprdna društvena reakcija, Dogecoin je javno trgovano digitalno sredstvo s tržišnom kapitalizacijom od preko 40 milijardi dolara što nije lako gledati Billyju Markusu s obzirom da je još 2015. godine prodao svoj ulog kojim je kupio rabljenu Hondu Civic, a procjenjuje se da ta količina Dogecina danas vrijedi više od milijarde dolara. Ni Jackson Palmer više nije uključen projekt. Australac se 2015. godine povukao iz svijeta kriptovaluta, a na svom odlasku dao je izjavu kako je u Dogecoinu izrasla toksična zajednica koja je zaokupljena oko tokena i novca koji proizvodi.

Usprkos tome što je mnoge ljude preko noći pretvorio u milijunaše, na Dogecoin se zapravo ne gleda kao pametno dugoročno ulaganje s obzirom da ima beskonačan broj tokena koji se mogu stvarati, zbog čega ga i zovu inflacijski novčić. Za razliku od Bitcoina čija je ponuda točno određena na 21 milijun, broj Dogecoina se svake godine može povećati i do 5 milijardi zbog čega ima sposobnost poticanja ljudi da ga aktivno koriste i troše kao valutu, odnosno predodređen je da dugoročno ima nisku cijenu, koja bi po svim ekonomskim zakonima trebala težiti ka nuli. Istovremeno, teoretski bi za nekoliko stotina godina mogao postati prilično stabilna valuta s vrlo umjerenom i predvidivom inflacijom.