Facebook, odnosno Meta, se suočava s dvije nove pritužbe Komisije za sigurnost i razmjenu (SEC) koje je podnijela Whistleblower Aid, neprofitna organizacija koja zastupa Frances Haugen, zviždačica koja je prošle godine putem Wall Street Journala objavila mnoštvo internih dokumenata tvrtke koji kompromitiraju njeno vodstvo – nazvanih Facebook Papers.

Kako izvještava The Washington Post, sada se Metu optužuje da obmanjuje ulagače o svojim naporima da se uhvati u koštac s dezinformacijama o klimatskim promjenama i COVID-19 bolesti. Naime, u pritužbi se navodi prisutnost lako dostupnih dezinformacija o klimatskim promjenama na Facebooku, zbog čega tvrdnje tvrtke da se bori protiv poricanja klime djeluju lažnima.

U pritužbi se također spominje Facebookov Climate Science Information Centre, središte za vjerodostojne informacije o klimatskim promjenama koje je platforma pokrenula 2020. godine. Iako je prošle godine Meta pokušala ojačati svoj informacijski centar o klimatskim znanostima dodatnim kvizovima, videozapisima i činjenicama, studija provedena mjesecima kasnije pokazala je da je poricanje klimatskih promjena postalo još raširenije na platformi.

Nadalje, navodi da obećanje Facebooka da će se boriti protiv dezinformacija o COVID-19 bolesti nije u skladu s njegovim postupcima. U pritužbi se citira interni dokument koji pokazuje porast dezinformacija od 20 posto u travnju 2020. godine, kao i zapis iz svibnja 2020. godine u kojem zaposlenici ističu prisutnost stotina skupina protiv karantena.

Pritužbe, koje ranije nisu prijavljene, temelje se na Haugeninom svjedočenju u Kongresu i podnescima koje su njezini odvjetnici podnijeli financijskom regulatoru prošle godine, a temelje se na tisućama internih dokumenata koje je uzela prije nego što je napustila tvrtku u svibnju.

Problem lažnih informacija na internetu došao je i do stola predsjednika Joea Bidena, koji je prošlog srpnja optužio Facebook i druge društvene platforme da “ubijaju ljude” dezinformacijama o korona virusu i cjepivima protiv njega. No, unatoč javnom „vatrometu“, kreatori politike i regulatori u međuvremenu su poduzeli malo radnji kako bi obuzdali širenje neistina na internetu, djelomično zato što mnogi prijedlozi usmjereni na dezinformacije riskiraju da budu u suprotnosti s Prvim amandmanom.