Nakon što je prošli tjedan kao četvrti visoki američki dužnosnik ovo ljeto i američka ministrica trgovine Gina Raimondo službeno posjetila Kinu, čini se da se nije mnogo što postiglo. Sama će reći da su njenim posjetom, prvim u pet godina jednog ministra trgovine SAD-a Kini, uspostavljene otvorene linije komunikacije između dviju država, ali i dodati da su SAD i Kina u vatrenom nadmetanju na svakoj razini i da je naivan svatko tko misli drugačije.

U svakom slučaju, i jedni i drugi ostaju na početnim pozicijama, što znači da SAD iz službeno sigurnosnih razloga i dalje ne dozvoljava ni svojim ni firmama iz zapadnog svijeta da prodaju Kinezima najsofisticiranije čipove zadnje generacije, niti tehnologiju odnosno uređaje kojima bi ih sami mogli proizvesti, a kineske vlasti se pak ne žele odreći političke kontrole nad svojim tehnološkim sektorom kao ni veza s partijski upravljanom kineskom vojskom što navodno posebno uznemiruje američki politički establišment.

Da bude jasnija, Raimondo je i poslije povratka iz Kine napomenula da će se Kini prodavati čipova u milijardama dolara, zabrana se odnosi samo na one najnaprednije.

No, da Kinezi ne sjede skrštenih ruku i neće se pomiriti sa situacijom da kaskaju za SAD-om, svjedoči vijest koju je objavio Reuters iz neimenovanih izvora. Naime, Kina proračunskim novcem namjerava pogurati svoju industriju poluvodiča i to u rekordnom financijskom iznosu. Prvi takav projekt pod nazivom Investicijski fond za industriju integriranih krugova, namijenjen razvoju i proizvodnji čipova financirali su 2014. s 19 milijardi dolara, pa onda pet godina kasnije s još 27. Ovaj novi koji se prema informacijama treba ubrizgati u najveće proizvođače kao što su SMIC i Hua Hong Semiconductor, iznosi čak 41 milijardu dolara.

I bez tih novaca, čini se da su kineski inženjerski timovi već uspjeli proizvesti najnapredniji 7-nanometarski čip baziran na EUV (Extreme Ultra Violet) tehnologiji litografije. Iako se o ovoj tehnologiji govori već godinama i njome su ovladali Amerikanci, Tajvanci, Korejci i Nizozemci, kineskim tvrtkama nije bila dostupna, prije svega zbog restrikcija Amerikanaca.

Dok je ministrica Raimondo bila u Kini, predstavljen je novi mobitel u Americi proskribiranog Huaweija Mate 60 Pro u koji je ugrađen procesor Kirin 9000s 2. generacije 7-nanometarske procesne tehnologije, prema analizama kanadske tvrtke istraživačke tvrtke za poluvodiče TechInsights. Čip je izradio kineski najveći proizvođač čipova SMIC za koji se smatralo da ne raspolaže EUV tehnologijom izrade čipova.

Dosad je najnaprednija tehnologija za izradu čipova u SMIC-u bila 14-nanometarska. Pokušali su od nizozemske tvrtke ASML kupiti litografski stroj baziran na najnaprednijoj EUV tehnologiji no to je američka administracija spriječila – pod sigurnosnim izlikama dakako – još 2020. godine. ASML-u je ipak dozvoljeno da im prodaje nešto starije i manje napredne litografske DUV (Deep Ultra Violet) strojeve. Neki od analitičara misle da su Kinezi te strojeve doradili i poboljšali i tako došli do Kirin 9000s procesora.

Prema izjavama analitičara TechInsightsa Reutersu, činjenica da su Kinezi uspjeli na ovaj ili onaj način ovladati tehnologijom za proizvodnju čipova zadnje generacije samo bi mogla produbiti problem u SAD-u što se tiče učinkovitosti njihovih sankcija prema Kini i još više potpiriti vatru tehnološkog rata između Kine i SAD-a.