Najveća hidroelektrana na svijetu nalazi se u Kini na trećoj najdužoj rijeci na svijetu Jangce. Imenom, u slobodnom prijevodu „Brana tri klanca“ ima instaliranu snagu od 22500 MW, i godišnje proizvodi stotinjak TWh energije. Za usporedbu, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj HE Zakučac na Cetini ima instaliranu snagu od 486 MW. Od deset najvećih hidroelektrana u svijetu, pet ih je na području Kine, no Kina s obzirom na ambicije i gospodarski rast ima neutaživu potrebu za energijom. Zato i dalje grade termoelektrane na ugljen između ostalih, koje je zapadni svijet odbacio u zadnjim desetljećima ekološkog osvještavanja.

Hidroelektrane možda jesu ugroza za neposredni okoliš i floru i faunu u neposrednoj blizini jer brane prekidaju prirodne tokove, no barem ne zagađuju atmosferu i u svakom slučaju ih se može svrstati u red energetskih resursa obnovljive naravi. Tako su i vijesti iz Kine o gradnji novih hidroelektrana dobrodošlije za svijet od onih o gradnji novih termoelektrana.

A Kinezi opet pucaju visoko, upravo su najavili gradnju nove divovske hidroelektrane koja će čak tri puta nadmašiti po proizvedenoj električnoj energiji na početku spomenute najveće na svijetu „Brana tri klanca“.

Ovu planiraju na Tibetu u podnožju Himalaja, blizu granice s Indijom na rijeci čije ime Brahmaputra obično i vežemo uz Indiju. No ona (na kineskom Yarlung Zangbo), izvire iz ledenjaka na kineskoj strani i očito ima dovoljno kapaciteta za instalaciju tolike snage. Kako će to utjecati na dugi nizinski tok Brahmaputre kroz Indiju i Bangladeš, drugo je pitanje.

Planovi ističu da bi gradnjom hidroelektrane na Brahmaputri u gornjem toku na strmom terenu i uz veliki vodni kapacitet, godišnje mogli doći do proizvodnje od čak 300 TWh energije godišnje. S obzirom da se računa da je 1 Twh energije dovoljno za godišnju opskrbu oko 500 tisuća kućanstava, nova bi elektrana mogla zadovoljiti potrebe od 150 milijuna kućanstava, što je čak i za ogromnu Kinu impozantan broj. Konkretni rokovi gradnje divovske hidroelektrane još nisu objavljeni.