Tijekom ovotjednog zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku kineski predsjednik Xi Jinping je u svom unaprijed snimljenom video obraćanju izjavio da Kina više neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu.

“Kina će pojačati potporu drugim zemljama pri razvoju zelene energije i energije s niskim udjelom ugljika, te neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu”, rekao je Xi, te naglasio kineske miroljubive namjere u međunarodnim odnosima.

Kineska namjera u borbi protiv hglobalnog zatopljenja je dobila pohvale kao demonstracija političke volje potrebne za potpuno ukidanje ugljena što će biti jedna od glavnih tema sljedećeg mjeseca na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26).

Ovisno o načinu provedbe politike, ovaj potez mogao bi značiti bitno ograničenje ili čak potpuno zaustavljanje daljnjeg financiranja gradnje tvornica na ugljen u zemljama u razvoju, posebice jer su i Sjedinjene Američke Države upozorile na opasnost klimatskih promjena. Predsjednik Joe Biden je izjavio kako živimo u “trenutku s koga nema povratka” i naglasio kako se ovoga puta ne radi o nikakvoj metafori, a zatim je obećao zemljama trećeg svijeta, dakle onima najugroženijima od klimatskih promjena, pomoć u vrijednosti od 11 milijardi dolara, te pozvao na globalno zajedništvo u borbi protiv ubrzanja klimatskih promjena.

Xijeva najava uslijedila je nakon sličnih najava Južne Koreje i Japana ranije ove godine. Zajedno su tri azijske zemlje odgovorne za više od 95% inozemnog financiranja elektrana na ugljen s time da najveći dio čini Kina.

Glavni tajnik UN-a António Guterres pohvalio je kinesko obećanje, izjavivši da je “ubrzanje globalnog postupnog ukidanja ugljena jedini najvažniji korak za postizanje najnižeg cilja od zadržavanja rasta globalne tempereature na razini od 1,5 °C u Pariškom sporazumu”.  Problem je što ni jedno od velikih svjetskih gospodarstava još nije ni blizu ispunjenja postavljenog cilja.

“Ovo je planetarna nužda“, rekao je Guterres u svom obraćanju “Nalazimo se na rubu ponora – i krećemo se u pogrešnom smjeru. Naš svijet nikada nije više ugrožen i podijeljen. ”

Ugljen je i dalje glavni oslonac za proizvodnju električne energije u Aziji, koja troši 75% ugljena na svijetu, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Kina, najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, i dalje se u velikoj mjeri oslanja na ugljen za svoje domaće energetske potrebe. Štoviše, sagorijeva polovicu svjetskog ugljena u okviru granica svog ogromnog teritorija.

Xi je ovoga tjedna ponovio obećanja da će Kina postići vrhunac emisije ugljičnog dioksida prije 2030. godine, što znači da ona i dalje raste. Ugljičnu neutralnost misle postići prije 2060. ali ti ciljevi kao da su postavljeni s figom u džepu, samo prošle godine je na domaćem tržištu pustila u rad postrojenja snage 38,4 gigavata na ugljen što je preko tri puta više nego ostatak svijeta.

Također, Kina trenutno dobiva oko 70 posto električne energije iz ugljena. Lijepo je što ukida financiranje projekata izvan Kine, no čini se da je najveći problem zagađenja kao posljedice korištenja ugljena upravo u samoj Kini.