Martina Silov / Foto: Novi list, PIxsell
Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne inteligencije. Rimac automobili i Infobip jako ulažu u razvoj umjetne inteligencije, a vidjeli smo i da je Google kupio Photomath, koji je razvio aplikaciju koja rješava fotografirane matematičke zadatke, kaže Silov
povezane vijesti
Sve će industrije, bez obzira na to bile javne ili privatne, školstvo, zdravstvo, javna uprava, proizvodnja, u idućih 30 godina na neki način implementirati umjetnu inteligenciju. S tom mišlju pokrenuta je prije tri godine Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI). Jer, želimo demistificirati umjetnu inteligenciju (UI), i šire tehnologiju, te pokazati da ima razloga za tehnološki optimizam, kaže nam Martina Silov, izvršna direktorica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.
Udruga je osnovana u veljači 2020. godine, a i mi smo lani razgovarali s predsjednikom Udruge Mislavom Malenicom, ujedno i osnivačem i direktorom Mindsmithsa, tvrtke koja radi na implementaciji umjetne inteligencije u zdravstvu i financijskom sektoru. To jest koja, laički rečeno, pokušava »kopirati« znanja najboljih liječnika i drugih stručnjaka te ih prenijeti u digitalni sustav. Što se u međuvremenu promijenilo i kakve su novosti u radu Udruge i općenito na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ali i Europi, govori nam Martina Silov.
AI krajolik
U Udruzi bilježe sve veći broj tvrtki u Hrvatskoj koje na neki način implementiraju ili populariziraju umjetnu inteligenciju. Prema njihovom »Krajoliku umjetne inteligencije« s kraja 2022. godine, više od 130 startupa u Hrvatskoj razvija i traži primjenu umjetne inteligencije.
– Oni su prva kategorija u našem »Krajoliku«, odnosno riječ je o tvrtkama koje se direktno bave umjetnom inteligencijom ili imaju posebne odjele za to. U drugu skupinu spadaju tzv. »early adopters«, odnosno tradicionalne tvrtke poput telekoma, banaka ili odvjetničkih društava, marketinških agencija koje u svojem radu na neki način implementiraju umjetnu inteligenciju, kojih je također sve više. Treća skupina je svojevrsni ekosustav, odnosno fakulteti, visoke škole, mediji, svi koji na neki način pridonose znanjima o umjetnoj inteligenciji. Prije tri godine naš je popis ukupno u sve tri kategorije obuhvaćao 220 tvrtki, a po zadnjoj evidenciji iz listopada taj broj narastao je na ukupnih oko 440. To su vrlo dobre brojke, koje Hrvatsku pozicioniraju kao dobro mjesto za razvoj rješenja umjetne inteligencije. Možemo to i izravnije reći: Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne inteligencije. Rimac automobili i Infobip jako ulažu u razvoj umjetne inteligencije, a vidjeli smo i da je Google kupio Photomath, koji je razvio aplikaciju koja rješava fotografirane matematičke zadatke, kaže Martina Silov.
Pozitivne reakcije
Kao Udruga krenuli su i s edukacijom u srednjim školama, pa tako u dogovoru s ravnateljima i profesorima organiziraju gostovanja predavača iz prepoznatljivih hrvatskih tvrtki kao što su primjerice Circuitmess, Mindsmiths, Farseer, Smartlumies, inženjera koji razvijaju UI, kako bi učenici iz prve ruke čuli o najnovijim mogućnostima i dostignućima.
– Projekt gostovanja je nov, ali mislim da imamo odlične ekipe koje indirektno unapređuju školstvo. Nismo željeli sjediti pred vratima Ministarstva i od njih tražiti da u kurikulum uključe suvremene teme, već ovim gostovanjima želimo učenicima poručiti da uzmu stvari u svoje ruke i krenu učiti. Jer, nijedan kurikulum ne može pratiti brzinu kojom se tehnologija razvija. Zato je važno raditi na sebi i konstantno se unapređivati. Ne samo u smislu učenja o umjetnoj inteligenciji već i u svim pogledima važan je poduzetnički duh, kaže naša sugovornica.
Ističe da su učeničke reakcije vrlo pozitivne.
– Nakon predavanja često nam učenici priđu i pohvale se onime što sami rade kod kuće, pitaju za savjet ili poznanstvo, govori Silov.
Dodaje da je široj javnosti možda koncept umjetne inteligencije ponešto nerazumljiv, no zapravo je riječ o alatu koji je izradio čovjek. Stoga, ne treba padati u apokaliptične prognoze, nego biti svjestan da se radi o dijelu računalne znanosti koji može donijeti puno toga dobroga. Na primjer, od primjene u medicinskoj industriji i pronalaska novih lijekova i terapija pa sve do sažimanja i analiziranja postojeće literature ili velikih količina teksta, za što bi čovjek izgubio jako puno vremena. No, naravno, umjetna inteligencija može biti i zloupotrijebljena, kao uostalom i svaki ljudski izum. A kako bi široj javnosti u Hrvatskoj približili umjetnu inteligenciju, iz Udruge CroAI organizirali su prijevod tečaja finskog sveučilišta u Helsinkiju, koji je dostupan na internetskoj stranici https://www.elementsofai.com/hr.
Dobro stojimo
Silov kaže da se prema podacima kojima raspolažu skoro 1 posto stanovništva u Hrvatskoj educiralo na tom tečaju o umjetnoj inteligenciji.
– To možda ne zvuči puno, ali ako gledamo komparativno, mi vrlo dobro stojimo. Jer, jedino se Hrvatska, uz Finsku, približila 1 posto stanovništva koji su se na taj način educirali o umjetnoj inteligenciji, a tečaj se nudi u skoro 30 zemalja Europe. A što je važno, jer tečaj objašnjava primjene i funkcioniranje umjetne inteligencije. On je dobar i kao polazišna točka, jer stečena znanja poslužit će kao osnova svima koji bi se htjeli baviti programiranjem, UX-dizajnom i slično, kaže Martina Silov.
Udruga CroAi danas okuplja oko 300 članova te tvrtke koje se bave UI-om i razvijaju srodna rješenja, poput Perpetuuma, Algebre, Syntioa, Poslovne inteligencije, i Bonsai.techa, Microblinka, Photomatha, Infobipa, i drugih, ali i sve entuzijaste i one koji žele sudjelovati u »kreiranju« budućnosti.
– Prije 20 godina umjetnom inteligencijom bavili su se isključivo istraživači i znanstvenici na institutima i sveučilištima. Onda je u zadnjih 10 godina fokus prebačen na inženjere koji UI projektiraju i programiraju, a u idućih 10 godina, što je već i počelo, umjetnom inteligencijom će se uz njih baviti i humanisti, kreativci, umjetnici. Važno je imati i pogled iz drugog kuta, koji nije isključivo inženjerski, kako bi se umejtna inteligencija razvijala na korist različitim granama ljudskog djelovanja, opisuje naša sugovornica.
Regulacija
A govoreći o daljnjem razvoju umjetne inteligencije, spomenimo da se o tome opširno govori na razini Europe i Europske unije, a naravno i svijeta. Kako će se UI regulirati, što s vlasničkim i autorskim pravima, treba li ići u smjeru opće umjetne inteligencije (razvoju umjetne inteligencije koja će moći razumjeti ili napraviti sve ono što i čovjek može) i drugim pitanjima kojih je doista puno. U tom smjeru, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju jedan je od suorganizatora i suosnivača Europskog foruma umjetne inteligencije , a bili su i jako aktivni u javnoj raspravi o Uredbi o umjetnoj inteligenciji, koju je predstavila Europska komisija.
– Željeli smo s kolegama iz udruga iz Njemačke i Francuske pokrenuti Europski forum kako bi se na jednom mjestu mogli naći i oni koji rade na umjetnoj inteligenciji te predstavinci politike koji daju okvir unutar kojega se radi. Htjeli smo zato napraviti most kojim će se povezati ta dva svijeta i mislimo da to zasad ide u dobrom smjeru. Jer, jasno je da nekakva regulativa treba postojati, ali je isto tako potrebno dati inženjerima prostor za razvoj. Forum se održava svakih šest mjeseci, a uskoro će postati i poseban entitet. Osniva se posebna udruga na razini Europe koja će imati sjedište u Bruxellesu i koja će biti glas onih koji razvijaju umjetnu inteligenciju u Europi. A sve je to krenulo iz Hrvatske i naše Udruge, zaključuje Martina Silov.