RAZNE PRILIKE I IZAZOVI

Kako umjetna inteligencija utječe na javne politike: ‘Ljudske interpretacije dublje, strojne imaju širu perspektivu’

Aneli Dragojević Mijatović

Kreativnost »chatbota« je ograničena parametrima koje su postavili njihovi stvaratelji i podacima po kojima su uvježbani / Foto Pixabay

Kreativnost »chatbota« je ograničena parametrima koje su postavili njihovi stvaratelji i podacima po kojima su uvježbani / Foto Pixabay

Interpretacije koje stvara čovjek daju detaljne analize podataka i primjere dajući nijansirane uvide, dok one strojeva daju širu perspektivu na normativna načela i društveno-ekonomski progres



Na nedavno održanoj znanstvenoj konferenciji Ekonomskog fakulteta u Rijeci »Economics of Digital Transformation«, koja se bavila umjetnom inteligencijom i produktivnošću, izazovima i prilikama, izlaganje o društvenim koristima umjetne inteligencije održao je Peter Nijkamp, potpredsjenik TRSA-e (The Regional Science Academy). Bavio se pitanjem je li »chatbot« samo replikator ili i stvaratelj znanja.


– »Chatboti« prvenstveno operiraju kao replikatori znanja. Oni se oslanjaju na postojeće podatke i informacije da bi dali odgovore na pitanje. Međutim, u određenom smislu oni također mogu biti uzeti i kao kreatori kada stvaraju nove tekstove ili ideje temeljene na njihovim programiranim ili uvježbanim podacima. Ali, ta je kreativnost ograničena parametrima koje su postavili njihovi stvaratelji i podacima po kojima su uvježbani, opisao je Nijkamp. Govorio je i o utjecaju UI-ja na javnu politiku pa naveo da UI već utječe na javnu politiku na različite načine: koristi se da analizira podatke za donošenje odluka koje se temelje na podacima, predvidi ishode različitih političkih odluka i optimizira alokaciju resursa. Govorio je o tome kako UI može pomoći vlastima da poboljšaju svoju učinkovitost u isporuci usluga, da pojača mjere sigurnosti na internetu i čak da upozori na probleme kao što su predrasude i diskriminacija u procesima donošenja odluka.


– Međutim, ona također stvara zabrinutost oko privatnosti, nadzora i potencijala algoritamskih predrasuda da ponavljaju, učvrste, postojeće nejednakosti. Stoga su pažljivo razmatranje i reguliranje ključni da UI služi javnom dobru učinkovito i etički, upozorio je. Ključno pitanje je i je li ljudski mozak superioran načelima strojnog učenja ili UI-ju, u razumijevanju, sažimanju, interpretiranju pisanih poruka, teksta. Prvi rezultati, opisao je Nijkamp, govore da interpretacije koje stvara čovjek daju detaljne analize podataka i pojedinačne primjere dajući nijansirane uvide, dok interpretacije koje donose strojevi daju širu perspektivu na normativna načela i društveno-ekonomski progres. Oboje obogaćuju dijalog o regionalnom razvoju, zajedno s ljudskim produbljenim interpretacijama i strojnim proširenim perspektivama. Ti uvidi oblikuju političke odluke i napredak u raznim poljima, zaključio je.