Drugo mišljenje

Je li svijet kriptovaluta preuzeo najgore aspekte kapitalističkog sustava?

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Osnivač Dogecoina i sadašnji direktor u Adobeu Jackson Palmer kaže da su kriptovalute preuzele najgore dijelove današnjeg kapitalističkog sustava poput korupcije, prijevare i nejednakosti, koristeći softver da tehnički ograniči intervencije kao što su revizija, regulacija ili oporezivanje, koje služe kao zaštita za obične ljude u svijetu financija i biznisa



Iako kriptovalute mnogi smatraju budućnošću, plemenitom idejom dokidanja sadašnjeg nepravednog financijskog sustava kojeg u rukama drži sprega vlasti i najbogatijih širom svijeta, kao sredstvo kojim će se redistribuirati bogatstvo, zarađivanje financijskim transakcijama učiniti transparentnijim i pristupačnijim onim izvan kruga povlaštenih, postoje i sasvim suprotna stajališta.


Funkcioniranje kriptovaluta nije lako razumljivo običnom čovjeku, čak ni tradicionalnim financijskim stručnjacima, pa mnogi u njima, oboružani površnim informacijama i izvješćima o naglom rastu vrijednosti, ne vide dalje i dublje od samo još jedne prilike za zaradu.


Rijetki su oni koji naglas upozoravaju na moguće negativne aspekte svijeta kriptovaluta, a čine to s pozicije dubokog razumijevanja njihovog koncepta. Australac Jackson Palmer, vrhunski softverski inženjer i pokretač kriptovalute Dogecoin kao sprdnje pretvorene u ozbiljan biznis koji je svjesno napustio, zna o čemu govori.




A njegovo mišljenje je vrlo oštro i direktno, smatra da tržište kriptovaluta samo naivni mogu proglasiti plemenitom idejom, on smatra da će s kriptovalutama bogati postati još bogatijima.


Ne biravši riječi, Australac je posljednjih dana na Twitteru u nizu objava teško oblatio svijet kriptovaluta. Tako je napisao da je svijet kriptovaluta “suštinski desničarska, hiperkapitalistička tehnologija koja je izgrađena prvenstveno kako bi pojačala bogatstvo svojih zagovornika kombinacijom izbjegavanja poreza, smanjenog regulatornog nadzora i umjetno nametnute potražnje”.


Posebno je kritizirao vladajuće u kripto svijetu, naglasivši kako ga “kontrolira moćan kartel bogatih ličnosti” koji su “evoluirali tako da uključuju iste one institucije vezane uz postojeći centralizirani financijski sustav protiv kojih su se kao borili. ”


Palmer, inače softverski inženjer Adobea zadnjih 12 godina i trenutno direktor njihovog Product Management, Growth & Data Science odjela, tvrdi kako su kriptovalute preuzele najgore aspekte današnjeg kapitalističkog sustava poput korupcije, prijevare i nejednakosti, koristeći softver da tehnički ograniči intervencije kao što su revizija, regulacija ili oporezivanje, koje služe kao zaštita za obične ljude u svijetu financija i biznisa.



Palmer je kritizirao i način kako se kripto dijeli i prodaje, tvrdeći da „industrija kriptovaluta koristi mrežu sjenovitih poslovnih veza, kupljenih influencera i medijskih kuća kako bi se ubrzalo bogaćenje nauštrb financijski očajnih i naivnih. ”


Razmišljanja Palmera nisu toliko iznenađujuća s obzirom da i prije nije bio veliki poklonik kriptovaluta za koje je smatrao da će ubrzo propasti, pa je stvorio svoju kriptovalutu kao satirični odgovor kripto zajednici, a njegov neuobičajen potez je naišao na plodno tlo, posebice u medijima i na društvenim mrežama, zbog čega je odlučio zakupiti domenu dogecoin.com. Na drugoj strani svijeta, u Portlandu, IBM-ov softverski inženjer Billy Markus, želio je kreirati digitalnu valutu, ali je imao dosta poteškoća s njenim promoviranjem, a nakon što je čuo za Dogecoin kontaktirao je Palmera za dopuštenje da napravi softver.


Dodgecoin je u međuvremenu postao jedna od najprepoznatljivijih kriptovaluta, s trenutnom tržišnom kapitulacijom od preko 23 milijarde dolara što nije lako za gledati izvornim kreatorima koji su projekt napustili još 2015. godine. Markus je navodno prodao svoj ulog kako bi kupio rabljenu Hondu Civic, a procjenjuje se da ta količina Dogecina danas vrijedi više od milijarde dolara. Ni Palmer nije prošao mnogo bolje, a na svom je odlasku dao izjavu kako je u Dogecoinu izrasla toksična zajednica koja je zaokupljena oko tokena i novca koji proizvodi. To da je Dogecoin postao toliko vrijedan, a nastao je ad hoc kao ironični odgovor na kripto zajednicu, potvrđuje na neki način Palmerove tvrdnje o manipulacijama u kripto svijetu. On sam i dalje tvrdi da to što je izašao iz priče o Dogecoinu prije negoli je počeo vrijediti milijarde, nije nešto zbog čega ne spava noću.


Palmer priznaje da su financijska iskorištavanja postojala i prije kriptovalute, ali to ne poništava njegovo vjerovanje da kripto industrija nanosi štetu “prosječnim” ljudima koji joj se pridruže, no pristalice kriptovaluta stvari vide drugačije.



Primjerice, Bitcoin, najveća kriptovaluta po tržišnoj vrijednosti, napravljen je kao decentralizirani financijski sustav peer-to-peer, a ljudi koji ga posjeduju smatraju kako je jedna od najboljih zaštita od inflacije. S druge strane, teško je objasniti kako je najbolja zaštita od inflacije nešto što je 1. svibnja ove godine vrijedilo 57,829 dolara, a mjesec dana kasnije 1. lipnja 37,341 dolara, nešto čemu u trideset dana vrijednost padne 36 posto. Onaj tko je kupio bitcoin 1. svibnja sigurno nije za 30 dana pomislio kako je bitcoin dobra zaštita od inflacije. Nema sumnje, ulaganje u kriptovalute u pravo vrijeme s pravim informacijama, nekome može i već je donijelo bogatstvo. S druge strane, ulaganje u krivo vrijeme može dovesti do financijskog kraha.