Žilava birokracija

Japan je dvije godine vodio i na kraju dobio iscrpljujući rat protiv… floppy diska

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Apple je zadnji floppy disk utor u svoj uređaj ugradio 1998., Sony je smrt formata objavio 2011., japanska ga je vlada uspjela detronizirati iz državnih službi i propisa tek ovih dana



Da i najrazvijenije i tehnološki najnaprednije države na svijetu imaju problema s digitalnom modernizacijom, dokaz je tehnološki moćni Japan. Osim što je iznimno napredan, Japan je poznat i kao nacija odana tradiciji, samo što dosad nismo znali da taj konzervativizam vrijedi i za zastarjela tehnološka dostignuća.


Naime, ovih je dana japanski ministar Taro Kono slavodobitno objavio da je japanska vlast „dobila rat protiv floppy diska“ (!). Da Japan ima problema u prošlosti zacementiranoj birokraciji, na neki je način dokaz i ime Konovog sektora, Ministarstvo digitalne transformacije.


Osebujni liberalni demokrat Kono, dugogodišnji istaknuti i u Japanu popularni političar koji je u više vlada obavljao važne funkcije, od ministra obrane do ministra vanjskih poslova, službeno je objavio rat zastarjeloj tehnologiji u državnoj upravi krajem 2022. godine, čim je posao ministar digitalne transformacije. Imao je izravan povod za to. Kao glavni državni službenik za borbu protiv COVID-a, nešto kao japanska inačica Krunoslava Capaka za vrijeme pandemije, shvatio je da cijepljenje usporava papirologija u državnim službama, kao i zastarjela tehnologija čija je uporaba bila propisana raznim zakonima i uredbama.


Taro Kono, Foto: Wikimedia Commons



Floppy diskovi, odnosno diskete uvedene su još početkom 70-ih, da bi 1983. bila predstavljena ona inačica koju najbolje poznajemo, od 3 i pol inča. S obzirom da se na njih moglo pohraniti tek 1,44 MB podataka, masovno su zamjenjivani CD-ovima na koje se moglo memorirati oko 500 puta više podataka, pa kasnije na jopš praktičnije USB flash memorije. Apple je već 1998. prestao proizvoditi kompjutere s utorom za floppy disk, a nekoliko godina kasnije i ostali proizvođači s Windows platformama. Potražnja je očito i dalje postojala jer ih je Sony nastavio proizvoditi sve do 2011. godine kad su i oni objavili smrt tog formata.


Pa ipak, japanskoj je vladi od 2022. trebalo skoro dvije godine borbe da ga detroniziraju u državnim službama, u vrijeme kad je iščezao iz kolektivne memorije.


Japanska je vlada ustanovila 2021. i posebnu agenciju (Digital Agency), koja bi se bavila svim aspektima digitalizacije. Ispostavilo se da su morali ispraviti čak 1034 zakona i uredbi koji propisuju obaveznu uporabu floppy diska za pohranjivanje podataka. I to ne samo u državnim službama već i u mnogim privatnim poslovima. Sve donedavno u Japanu su mnogi,  od malih trgovaca do naftnih kompanija, morali nadležnim službama predavati dokumentaciju (i) na disketama. Dakle, zapravo nije riječ o tradiciji, negoli o zastarjelim propisima i sporosti administracije da ih osvježi.


Osim tog tehnološkog atavizma i nadasve po memorijskom kapacitetu skromnog formata, Kono je kao kočnice brzine obavljanja administrativnih poslova i odrađivanja procedura označio neke druge analogne aparate koji pripadaju elektronskoj prošlosti, prije svega fax mašinama kojima je u japanskim državnim službama također očito odzvonilo.


Da otpor promjenama tu i tamo postoji, dokazi se mogu u japanskim novinskim reportažama o kraju japanskog rata s floppy diskom i ostalom zastarjelom tehnologijom. Tradicionalisti i nostalgičari u tom smislu iznose razne argumente od kojih su dva neoboriva; e-mail vam lako promakne, kad fax mašina počne printati poruku na papiru, teško. I drugi još čvršći je da je za razliku od e-maila, fax mašinu i floppy disk nemoguće hakirati.