Foto: iStock
Paradoks je da se u izvješću napominje kako su bitno povećani proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije. Problem je u tome što globalna potražnja za energijom raste po još većoj stopi i onda se te „rupe“ popunjavaju naftom
povezane vijesti
- Ako ovako nastavimo, svijet će biti topliji za 3,1 stupanj Celzija do kraja stoljeća. A to je jako loša vijest
- Stanovnici Phoenixa proživljavaju beskrajno ljeto, ali to nije blagoslov nego prokletstvo
- Jadrolinija o nacrtu izvješća o tragediji na “Lastovu”: Sedam točaka po kojima je izvješće stručnog povjerenstva “problematično”
Iako se političke, ekonomske i stručne svjetske elite uglavnom slažu da nas emisija CO2, odnosno stakleničkih plinova zbog ekstenzivne uporabe fosilnih goriva od industrijske revolucije naovamo gura u propast, odnosno nepredvidivu klimatsku budućnost, čini se da sve ostaje na šupljim proklamacijama.
Naime, prema današnjem izvješću međunarodne strukovne organizacije Energy Institute sa sjedištem u Londonu, potrošnja fosilnih goriva (nafte, plina, ugljena), rasla je u prošloj godini za 1,5 posto. Uglavnom se to odnosi na porast potrošnje nafte.
Paradoks je da se u izvješću napominje kako se globalno uporaba čiste energije samo u prošloj godini značajno povećala, odnosno povećani su proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, bitno, u 2023. godini dodano je čak 50 posto više izvora obnovljive energije negoli godinu prije.
Problem je u tome što globalna potražnja za energijom raste po još većoj stopi i onda se te „rupe“ popunjavaju naftom. Zapravo se cijeli svijet kreće u tom začaranom krugu nemogućnosti osiguravanja dovoljno čiste energije za rastuće potrebe svijeta koji ne posustaje u beskonačnoj utrci za ekonomskim rastom. Rezultat? Svijet i dalje veliku većinu energije dobiva paljenjem fosilnih goriva, čak 81,5 posto u 2023. godini.
Da stvar bude gora, 1,5 posto povećanja globalne potrošnje energije iz fosilnih goriva nije značilo i 1,5 posto povećanja emisija stakleničkih plinova u atmosferu koji kumuju globalnom zatopljenju i sve drastičnijim klimatskim ekstremima.
Nažalost, emisija plinova koji se vezuju uz proizvodnju energije povećana je za 2,1 posto u prošloj godini, što znači da smo kao civilizacija dosegli novi neslavni rekord. Naime, po prvi put u povijesti, globalne emisije stakleničkih plinova preskočile su količinu od 40 milijardi metričkih tona.
