ZAGREB – Europski je parlament napravio velik korak prema javnoj kontroli rada digitalnih platformi kao što su Facebook, Google, Amazon, YouTube.

Kako bi stali na kraj svojevrsnom »d ivljem zapadu« na internetu, zastupnici Parlamenta prekjučer su većinom glasova usvojili Akt o digitalnim uslugama koji će društvenim mrežama i trgovinama nametnuti odgovornost za sadržaj koji objavljuju. Time će se građani bolje zaštititi od zloupotreba jer će pravila ponašanja na internetu određivati demokratski izabrana tijela, a ne tehnološki divovi.

Primjerice, internetske platforme traže od korisnika, kada dođu na njihove stranice, pristanak na kolačiće kojima skupljaju o njima podatke, a pomoću algoritama zasipaju ih reklamama te usmjeravaju na određene proizvode. Ako građani odbiju kolačiće, internetska stranica više neće dobro raditi. Ubuduće će korisnici moći odbiti kolačiće i nastaviti normalno koristiti stranicu jer je u Parlamentu usvojena zabrana uzimanja podataka građana radi oglašavanja na internetu.

Tako će se građani osloboditi nametljivih oglasa na internetskim stranicama. Bit će u prilici da ih jednostavno isključe, prema riječima zastupnice Biljane Borzan, koja je u ime europskih socijaldemokrata aktivno sudjelovala u donošenju novih pravila, nakon što se postojeća nisu mijenjala već dva desetljeća. To će zasigurno pogoditi Google, Facebook i ostale divove koji najveći dio svojih prihoda ostvaruju putem oglasa.

Snažno lobiranje

– Korisnici vrlo često nisu ni svjesni da gledaju u oglas, a ne u običan sadržaj, niti kako su internetske stranice došle do njihovih podataka na osnovi kojih im se pojavljuje oglas, kaže Borzan. Tijesnom većinom smo zabranu takvog oglašavanja proširili s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova. Da nas netko tako prati na ulici, bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu, objasnila je Borzan.

Aktom o digitalnim uslugama utvrđena je jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga – osobito internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta – za sadržaje koje objavljuju. Sve ono što je nezakonito u životu, treba biti nezakonito i na internetu, ponavljali su zastupnici u raspravi.

Time su uspostavljeni mehanizmi »prijavljivanja i djelovanja« te zaštitne mjere za uklanjanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja na internetu. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi nakon primanja prijave »postupati bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući u obzir vrstu nezakonitog sadržaja koji se prijavljuje i hitnost poduzimanja radnji«. Zastupnici su uveli i bolje zaštitne mjere kako bi osigurali da se te prijave obrađuju bez diskriminacije i proizvoljnosti te da se pritom uzimaju u obzir temeljna prava, uključujući slobodu izražavanja, objavio je Europski parlament. Internetska tržišta moraju osigurati da potrošači na internetu kupuju sigurne proizvode, kažu zastupnici, pa je stoga ojačana obveza praćenja trgovaca po načelu »upoznaj svog klijenta«.

Internetski divovi imat će obvezu suzbijanja širenja nezakonitih i štetnih sadržaja. U suzbijanju štetnih sadržaja, koji možda nisu nezakoniti, te širenja dezinformacija pomoći će odredbe Akta koje obuhvaćaju obvezne procjene rizika, mjere za smanjenje rizika, neovisne revizije i transparentnost tzv. »sustava za preporučivanje«, odnosno algoritama koji određuju što se korisnicima prikazuje.

Dodatni amandmani

– Ono što želimo jest vratiti kontrolu nad tehnološkim divovima, vratiti je građanima i demokraciji, naglasila je Christel Schaldemose, danska socijaldemokratkinja koja je izvjestiteljica Parlamenta o toj temi.

Dodatni amandmani prihvaćeni na plenarnoj sjednici odnose se na obvezu pružatelja usluga da u uvjetima poslovanja poštuje slobodu izražavanja i medijskog pluralizma, kao i na nove odredbe o pravu na anonimno korištenje i plaćanje digitalnih usluga.

– Akt o digitalnim uslugama prilagođava europsku tehnološku regulaciju 21. stoljeću, za što je već krajnje vrijeme, istaknula je Schaldemose. Internetske kompanije svojim uslugama oblikuju naše živote – od toga kako upoznajemo sebi značajnu drugu osobu i gdje kupujemo darove za Božić, do toga kako čitamo vijesti, objasnila je.

Međutim, rastući utjecaj interneta na naše živote, dodaje Schaldemose, nema samo dobre strane. Algoritmi izazivaju naše demokracije širenjem mržnje i podjela. Tehnološki divovi osporavaju jednake mogućnosti, a online tržišta osporavaju naše standarde zaštite potrošača i sigurnost proizvoda, upozorila je

– To mora prestati. Zbog toga pravimo novi okvir prema kojem je ono što je nezakonito izvan interneta, nezakonito i na internetu, naglasila je izvjestiteljica.

Akt o digitalnim uslugama predložila je Europska komisija, a dopunio ga je Europski parlament. Prema uobičajenoj proceduri, tekst koji je prekjučer usvojio Parlament bit će osnova za pregovore s vladama članica EU-a. Ti pregovori trebaju biti okončani do ljeta, kada bi Europska unija trebala dobiti novo zakonodavstvo za kontrolu javnosti nad digitalnim platformama.