Litij je u posljednjih dvadesetak godina postao dragocjeni metal. Bijelo zlato, kako su ga mnogi počeli zvati ključan je element proizvodnje baterija bez kojih nema električne auto revolucije. Svi se natječu – a tu ubrajamo i vlade i velike auto kompanije – da osiguraju stabilni izvor ovog kemijskog elementa čija se najveća nalazišta nalaze u Južnoj Americi.

Bolivija ima najveće rezerve litija na svijetu, procjenjuje se oko 21 milijun metričkih tona, što je gotovo četvrtina procijenjenih svjetskih rezervi. Argentina je druga sa 17 milijuna tona, slijedi Čile s 9, SAD sa 6, 8, Australija 6,3 milijuna tona te Kina s 4,5. No, kad je riječ o eksploataciji tih rezervi, ova je lista obrnuta.

Rudnike litija, koji se ekstrahira iz ležišta slanih plitkih bazena u Južnoj Americi ili čvrstih stijena spodumena kao u slučaju Australije, kontroliraju u gro slučajeva kineske, američke, australske i argentinske tvrtke, dok su bolivijska nalazišta slabo eksploatirana dosad. Tamošnje vlasti bile su preslabe ili manje zainteresirane za samostalna ulaganja, a specifična politika ekonomskog suvereniteta i nacionalizacije prirodnih resursa pod dugogodišnjim predsjednikom Evom Moralesom priječila  je veću eksploataciju preko koncesija, odnosno stranih investitora.

U Boliviji se godišnje proizvodi tek oko 550 tona litij karbonata u aranžmanu državne firme, a u mnogo oskudnijim ležištima u Australiji čak 550 tisuća tona godišnje.

Resurs od kojeg bi bolivijska ekonomija mogla procvjetati, čini se da pod novom vladom dobiva novi tretman. Početkom godine nakon dugog procesa natjecanja i pogađanja, kineski proizvođač baterija CATL osigurao je prvi ugovor o eksploataciji.

Jučer je bolivijska vlada objavila da je potpisala još dva ugovora sa stranim kompanijama koje će uložiti krupnih 1,4 milijarde dolara i biti u stanju već 2025. proizvoditi 100 tisuća tona litij karbonata godišnje, što je gotovo dvjesto puta više od sadašnje bolivijske proizvodnje.

Na prvu izgleda čudno što ponovno nijedna zapadna tvrtka nije uspjela doći do koncesije u Boliviji – ponovno su u pitanju Kinezi (Citic Gouan Group), i još čudnije s obzirom na geopolitičko stanje u svijetu, ruska nuklearna kompanija Rosatom. No, treba znati da je i nakon Moralesa, vlast u Boliviji zadržala njegova ljevičarska stranka MAS, a predsjednikom je postao Luis Arce, ministar ekonomije i javnih financija u vrijeme Moralesove vladavine. Sad kad je Morales izgubio presudni utjecaj Arce je očito zauzeo nešto realniji stav oko eksploatacije prirodnih bogatstava.

Ruski Rosatom, koji je ponudio ponudu preko svoje jedinice Uranium One Group, potvrdio je vijest, rekavši da će uložiti 600 milijuna dolara u projekt, svoj prvi veliki litijski pothvat u inozemstvu, s planiranim godišnjim kapacitetom proizvodnje od 25.000 tona litij karbonata, kako prenosi Reuters.