Ako se išta da naslutiti iz rudimentarno naivnog ekonomskog plana predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će nabijanjem carina cijelom svijetu riješiti američki trgovački deficit, onda je to još naivnija ideja da će tim potezom američke tvrtke kojima se više isplati proizvoditi izvan SAD-a brzo natjerati da vrate proizvodnju u SAD. Uz APP (ako prođe prođe) nepredvidljivu Trumpovu politiku, karikirano da jedna odluka o carinama vrijedi ujutro, a popodne je već opozvana, velike američke tvrtke s proizvodnim pogonima prvenstveno u Kini će razmotriti i poduzeti sve druge opcije, prije negoli će prihvatiti Trumpovo konačno rješenje vraćanja proizvodnje u SAD.

Odlukom o drastičnim carinama na robu proizvedenu u Kini, Trump je prije svega zadao glavobolje američkim tehnološkim divovima poput Applea, koji većinu svog glavnog aduta iPhonea proizvode u Kini. Točnije, od oko 60 milijuna pametnih telefona koliko ih se proda godišnje u SAD-u, njih oko 80 posto dolazi iz Kine.

Još u prvom Trumpovom mandatu Apple je bio suočen s mogućnošću viših carinskih stopa za proizvode iz Kine, pa su već tada počeli aktivno raditi na alternativnim izvorima svog najisplativijeg proizvoda, odnosno ubrzano potpisivali ugovore s dobavljačima u Indiji i Vijetnamu.

Sad kad su stvari postale ozbiljne i mogućnost da se carinski rat s Kinom zaoštri i produži, odnosno ostane na snazi Trumpova uredba o 145 posto carine na kinesku robu, Apple traži trajne alternativne destinacije proizvodnje iPhonea. Ali ne u Americi, već Indiji. Prema informacijama Reutersa dobavljenih iz neimenovanog visokog izvora u Appleu, Apple namjerava veliku većinu iPhonea namijenjenih tržištu SAD-a proizvoditi u Indiji do kraja 2026. godine.

Prema tim informacijama tehnološki div iz Kalifornije obavio je hitne pregovore s najvećim proizvođačima iPhonea, tajvansko/kineskim Foxconnom i indijskom tvrtkom Tata. Oni već imaju tri velika pogona za proizvodnju iPhonea u Indiji, a još dva će biti sagrađena u brzom roku.

Prema izvoru Reutersa, proizvodnja iPhonea u Indiji je skuplja 5 do 8 posto negoli u Kini, no to je mala razlika u odnosu na mogućnost da se iPhone iz Kine carini po stopi od 145 %. Podsjetimo, Trump se u svom predomišljanju odlučio da uvede pa odgodi na 90 dana uvođenje carina cijelom svijetu (Indiji je odredio 26 posto), jedino su carine za Kinu ostale na snazi. Što će biti za 90 dana nitko ne zna. Što je najgore, vjerojatno ni Trump sam.

Logika Applea je jasna, kao što je jasna logika profita, uvijek će proizvoditi svoje mobitele tamo gdje im je to najjeftinije. Drugim riječima, vjerojatno nikad u SAD-u bez obzira na carine. Krajnju cijenu Trumpovih carina na kraju bi mogli platiti američki građani: što više carine na mobitele proizvedene izvan SAD-a (dakle, na gotovo sve), to više cijene za krajnjeg korisnika.