Kakva je budućnost novinarstva i novinskih sadržaja koje će stvarati umjetna inteligencija? Može li umjetna inteligencija zamijeniti novinare i u kojoj mjeri i koliko će takve informacije biti relevantne, tema je koja sve više zaokuplja stvaratelje novinskih sadržaja, ali i čitatelje.

Ne govorimo o budućnosti već govorimo o konkretnim primjera AI novinarstva. Tako Associated Press koristi umjetnu inteligenciju za generiranje kratkih vijesti o financijskim rezultatima i sportskim događajima.

Washington Post koristi umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i provjeru činjenica iznesenih na društvenim mrežama, a New York Times za prevođenje novinskih članaka na više jezika. Novinarstvo umjetne inteligencije još uvijek je u ranoj fazi razvoja, ali ima veliki potencijal revolucionarizirati način na koji se proizvode i konzumiraju vijesti.

Etički izazovi

Međutim, postoje i neki potencijalni izazovi i etička pitanja kojima se treba pozabaviti, a to je u prvom redu pristranost. Sustavi umjetne inteligencije mogu biti pristrani na temelju podataka kojima se koriste. Važno je osigurati da »AI novinari« koriste nepristrane podatke i algoritme. Važna je i transparentnost.

Naime, u prvom redu biti transparentan o tome kako se AI koristi u novinarstvu, tako da čitatelji mogu razumjeti i znati kako se proizvode vijesti, odnosno tekstovi za novine. Umjetna inteligencija bi potencijalno mogla automatizirati neke novinarske poslove, što bi moglo dovesti do gubitka posla novinara.

Treba ozbiljno razmotriti utjecaj umjetne inteligencije na novinare i novinarsku industriju, jer umjetna inteligencija ne može u svakom trenutku u potpunosti zamijeniti novinare, ali AI novinarstvo ima potencijal da bude moćan alat za novinare, no važno ga je koristiti odgovorno i etički.

Veliki problem je i pitanje autorskih prava u AI novinarstvu.

To je složeno pitanje koje se razvija i nema jednostavnih odgovora. Osnovno pitanje je izvornost sadržaja, odnosno može li se rezultat umjetne inteligencije smatrati dovoljno »originalnim« da zaslužuje zaštitu autorskih prava. Sadašnji zakoni o autorskom pravu usredotočeni su na ljudsku kreativnost, zbog čega nije jasno ispunjava li uvjete sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.

Kod autorskih prava uvijek se postavlja pitanje o korištenje podataka, odnosno informacija za stvaranje novinarskih sadržaja. Stvaranje novinskih tekstova putem umjetne inteligencije uključuje velike količine materijala zaštićenog autorskim pravima.

Pojavljuju se već i brojne tužbe novinskih kuća, a svakako je najpoznatija jedna od prvih tužbi, i to New York Timesa protiv OpenAI-a.

Kada su u pitanju novinski sadržaji koji će nastati uz pomoć ili samostalno pomoću umjetne inteligencije pojavljuje se i problem višestrukih autora. Pravo je pitanje tko je tada vlasnik autorskih prava, kada ljudi i umjetna inteligencija surađuju na sadržaju – je li to programer, korisnik ili kombinacija?

Složena tema

Jedno od mogućih rješenja je i potpuno novo zakonodavstvo. Neki pravni stručnjaci zalažu se za posebne zakone o autorskim pravima koji se bave sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom, definirajući originalnost i vlasnička prava.

U pitanju transparentnosti i licenciranju takvih sadržaja treba jasno označiti uključenosti umjetne inteligencije i specifičnih modela licenciranja. To bi moglo pomoći u upravljanju vlasništvom i korištenjem takvih sadržaja.

Suradnja čovjeka, u ovom slučaju novinara i umjetne inteligencije je sadašnjost, a ne daleka budućnost. Fokusiranje na umjetnu inteligenciju kao alat koji pomaže i povećava ljudsku kreativnost moglo bi pomaknuti fokus s toga tko posjeduje što na način na koji tehnologija može poboljšati novinarstvo.

I već danas o toj temi mnogo se govori, postoje već i pravni slučajevi o toj temi te kreativne i manje kreativne rasprave u izdavačkoj industriji, kao i zakonski prijedlozi koji istražuju nova i inovativna rješenja.

Danas nesigurnost o toj temi potencijalno koči inovacije i ulaganja u AI novinarstvo jer problemi autorskih prava mogu se razlikovati ovisno o slučaju upotrebe. Kako se AI novinarstvo razvija, zakon o autorskim pravima vjerojatno će se morati prilagoditi, a mogu se očekivati i brojni pravni problemi, o kojima danas i ne razmišljamo.

Čak se i umjetna inteligencija slaže da je ovo složena tema bez konačnih odgovora. Ovaj tekst je inače napravljen uz suautorstvo umjetne inteligencije koja je u stvaranju njegovog sadržaja sudjelovala od oko 75 do 80 posto.

Kako AI može pomoći

Novinarstvo stvoreno umjetnom inteligencijom, odnosno skraćeno – AI novinarstvo, poznato je i kao računalno novinarstvo ili algoritamsko novinarstvo, a odnosi se na korištenje tehnika umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja (ML) za automatizaciju ili pomoć različitim aspektima novinarskog procesa.

To novinarstvo može uključivati prikupljanje i analizu podataka.

Naime, AI može se koristiti za prikupljanje i analizu velikih količina podataka iz različitih izvora, kao što su društveni mediji, javni zapisi i senzorske mreže. To može pomoći novinarima da prepoznaju trendove, otkriju skrivene obrasce i provjere informacije.

Kada je u pitanju stvaranje novinskih sadržaja, AI može se koristiti za generiranje teksta, prevođenje jezika i stvaranje multimedijskog sadržaja, kao što su infografike i videozapisi. To može pomoći novinarima da brže i učinkovitije proizvode sadržaj i dosegnu širu publiku.

Važnu promjenu donosi i područje distribucija i personalizacija. Umjetna inteligencija može se koristiti za personalizaciju sadržaja vijesti za pojedinačne čitatelje na temelju njihovih interesa i preferencija. To može poboljšati angažman i učiniti vijesti relevantnijima za korisnike.