RIJEKA – Kakve su koristi od 5G tehnologije i treba li nam uopće 5 generacija mobilne komunikacije.

Najnovija istraživanja iz publikacije ‘5G Atlas – Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj’ koja je nastala u suradnji Hrvatskog Telekoma i Ekonomskog instituta Zagreb, pokazuju da će ulaganja u razvoj 5G mreže u sljedećih nekoliko godina donijet više od 10 milijardi kuna dodatne vrijednosti hrvatskom gospodarstvu, a godišnja neto korist od ulaganja u 5G procjenjuje se na 1,72 posto BDP-a. 5G Atlas je potvrdio kako je razvoj 5G infrastrukture jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta i društvenog napretka i to u svim županijama.

Uvođenjem 5G mreže otvara se značajan poduzetnički potencijal koji do izražaja dolazi prvenstveno u slabije razvijenijim regijama i onima udaljenim od glavnih urbanih središta. 5G tehnologija će poduprijeti pozitivnu transformaciju gospodarstva u tim regijama kako bi one bile produktivnije i s većim potencijalom rasta u budućnosti. Prema umjerenim procjenama, uvođenje 5G mreže rezultirat će povećanjem prihoda od 20 do 50 posto, izvozne sofisticiranosti od 10 posto, smanjenjem troškova poslovanja za 10 posto, dok će se potencijal za osnivanje novih poduzeća povećati čak tri puta.

Pritom će se rast zaposlenosti u svim analiziranim sektorima kretati u rasponu od 8 posto u prerađivačkoj do 46 posto u ICT industriji. Najveći pozitivan efekt na složenost izvoznih proizvoda je u poljoprivredi, čak 25 posto, u prerađivačkoj industriji od 19 posto i u ICT-u za 7 posto. Poljoprivreda pritom bilježi najveći efekt i u kontekstu smanjenja troškova poslovanja, od čak 30 posto. Povećanje udjela novih poslovnih subjekata će se po županijama kretati od 25 posto u Gradu Zagrebu do čak 250 posto u Brodsko-posavskoj županiji i tu su najveći dobitnici sektori ICT i turizam. Povećanje izvoza će najevidentnije biti u slabije razvijenim županijama uz rast izvoznih proizvoda od 20 do 120 posto. Pritom se omjer koristi i troškova od ulaganja u 5G infrastrukturu značajno razlikuje po županijama uslijed razlika u njihovoj gospodarskoj strukturi koja određuje potencijal za ostvarivanja koristi, a osam županija bilježi veće koristi od nacionalnog prosjeka (3,0): Grad Zagreb (4,5), Bjelovarsko-bilogorska (4,2), Koprivničko-križevačka (4,1), Međimurska (3,8), Osječko-baranjska (3,7), Istarska (3,4), Vukovarsko-srijemska (3,2) i Virovitičko-podravska županija (3,1).

Pojedine regije su u boljoj poziciji za ostvarivanje pozitivnih učinaka 5G mreže te na njoj zasnovanih tehnologija. Poticajne mjere poput prostornih planova orijentiranih razvoju te učinkovitijih i bržih procesa izdavanja dozvola s ciljem izgradnje 5G mreže su od velike važnosti kako bi svi sektori te svi gradovi i županije iskoristili puni 5G potencijal.

– U samo godinu i pol dana otkad smo pokrenuli prvu 5G mrežu u Hrvatskoj, uspjeli smo pokriti 76 gradova i 5G učiniti dostupnim za više od 2 milijuna građana, a milijun njih već danas može uživati u gigabitnim brzinama, kaže Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, dok Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a, napominje da su omogućili korisnicima do pet puta brži pristup mobilnom internetu te u živoj mreži pokazali višegigabitne brzine prijenosa podataka temeljene na mmWave tehnologiji.

U 5G Atlasu predstavljeni su i konkretni projekti korištenja pametnih tehnologija koje razvija Hrvatski Telekom diljem Hrvatske. Dubrovnik je, primjerice, prvi na svijetu realizirao najveći projekt pametnog parkinga na NB-IoT mreži u sklopu koga je na području cijelog grada ugrađeno više od 1.900 parkirnih senzora.