Novo istraživanje upućuje na to da su kanjoni u području kratera Schroedinger na strani Mjeseca uvijek okrenutoj od Zemlje iskopani u manje od 10 minuta tako što je prije otprilike 3,8 milijardi godina asteroid ili komet pogodio lunarnu površinu i bacio krhotine u zrak koje su potom pale na tlo.

Udarac je oslobodio 130 puta veću energiju od trenutačnog svjetskog arsenala nuklearnog oružja, prema geologu Davidu Kringu iz instituta za lunarna i planetarna istraživanja (LPI) u Houstonu, glavnom autoru studije objavljene u utorak u časopisu Nature Communications.

Znanstvenici su mapirali kanjone koristeći podatke koje je prikupila NASA-ina lunarna orbitalna sonda (LRO), a zatim su upotrijebili računalno modeliranje kako bi odredili smjer i brzinu letećih krhotina.

Utvrdili su da su krhotine putovale pri brzinu od oko 3600 kilometara na sat.

Jedan od kanjona, nazvan Vallis Planck, dug je otprilike 280 kilometara, a dubok 3,5 kilometara.

Drugi kanjon Vallis Schroedinger dugačak je oko 270 kilometara, a dubina mu iznosi 2,7 kilometara.

Udarac se zbio u vrijeme velikog bombardiranja unutarnjeg Sunčevog sustava kamenjem iz svemira.

Procjenjuje se da je promjer predmeta koji je pogodio Mjesec iznosio 25 kilometara te da je bio veći od asteroida koji je pogodio Zemlju prije 66 milijuna godina i uništio dinosaure.

“Kada je asteroid ili komet pogodio lunarnu površinu, iskopao je ogromnu količinu kamenja koje je izbačeno u zrak iznad lunarne površine prije nego što je opet palo na tlo. Blokovi kamenja unutar tih krhotina su (potom) pogodili površinu u nizu manjih udaraca te praktički udubili kanjone”, kazao je Kring.

To je bio posljednji veliki udarac na površini Mjeseca ili Zemlje tijekom tog razdoblja bombardiranja u ranom Sunčevom sustavu.

Nova otkrića su važna za nadolazeća lunarna istraživanja u narednim godinama.

Schroedingerov krater se nalazi blizu eksploracijske zone u sklopu planirane NASA-ine misije Artemis, koja namjerava poslati astronaute na Mjesec po prvi put od misija Apollo 1970-ih.