Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience otkrilo je prisutnost dosljednog uzorka moždanih valova kod više vrsta primata, uključujući ljude.

Ovaj se model pojavio analizom električne aktivnosti u šest slojeva cerebralnog korteksa, tkiva koje oblaže vanjski dio mozga sisavaca.

Brži moždani valovi, poznati kao gama ritmovi (50-150 Hz), javljaju se u površinskim slojevima korteksa, dok se sporiji valovi, zvani alfa-beta ritmovi (10-30 Hz), javljaju u dubljim slojevima.

Uzorak je identificiran u 14 različitih regija cerebralnog korteksa, pokazujući njegovu univerzalnost.

Prema Andréu Bastosu, višem autoru istraživanja na Sveučilištu Vanderbilt, spori valovi u dubokim slojevima igraju ulogu “čuvara vrata”, kontrolirajući koje informacije ulaze u svjesnu misao.

S druge strane, brzi valovi na površnijim razinama odražavaju svjesne misli.

Prijašnja istraživanja pokazala su da ti obrasci odražavaju kako mozak svjesno upravlja pažnjom i mijenja s jedne informacije na drugu.

Studije provedene na majmunima usredotočile su se na određena područja moždane kore, ali novo istraživanje pokazuje da je obrazac prisutan posvuda.

Kako bi proveli istraživanje, istraživači su koristili višekontaktne laminarne sonde, kirurški ugrađene uređaje za snimanje aktivnosti svih slojeva korteksa istovremeno.

Te su sonde omogućile prikaz moždane aktivnosti visoke razlučivosti, razlikovanje moždanih valova u različitim kortikalnim slojevima.

Analiza podataka otkrila je da se univerzalni obrazac moždanih valova može identificirati kod nekoliko vrsta primata, uključujući makakije i ljude.

Međutim, model nije pronađen kod miševa, što sugerira da bi mogao biti specifičan za primate.

Buduća istraživanja mogla bi istražiti kako stanja koja utječu na mozak, poput Alzheimerove bolesti ili shizofrenije, mogu utjecati na ovaj obrazac moždanih valova.

Istraživači se nadaju da će napredak u tehnologijama snimanja mozga omogućiti dublje razumijevanje neuralne osnove mišljenja i riješiti složena neurološka stanja.

Ovo otkriće stoga otvara nove perspektive za razumijevanje aktivnosti mozga kod primata, postavljajući temelje za daljnja istraživanja o tome kako mozak funkcionira i potencijalno pridonosi razvoju preciznije dijagnostike i liječenja neuroloških stanja.