Na stručnoj konferenciji o recentnim istraživanjima na lokalitetu Baraćeve špilje, koja se u petak održava u Drežnik Gradu kod Rakovice, predstavljeno je veliko arheološko otkriće, strugalo, oruđe neandertalaca, pronađeno u listopadu prošle godine u Gornjoj Baraćevoj špilji.

Kako je Hini rekla Tihana Oštrina, ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje, u Općini Rakovica kod Plitvičkih jezera, pronalazak kamenoga oruđa predstavlja dokaz materijalne kulture neandertalaca, a riječ je, ocijenila je, o velikom otkriću koje će predstavljati potpuni zaokret u vrednovanju značaja lokaliteta.

Nalaz u sklopu stručne konferencije “Značajni krajobraz Baraćeve špilje” predstavljaju arheolozi Nikola Vukosavljević i Krešimir Raguž te terenska arheologinja Jana Frdelja i speleolog Hrvoje Cvitanović koji je oruđe i pronašao. Frdelja i Cvitanović toga su obavljali radove kao članovi Speleološkog kluba ‘Ursus spelaeus’ iz Karlovca.

Nalaz, će uz ostale stare i recentne nalaze biti izložen u budućem Centru podzemne baštine “Speleonu”, čije se otvorenje očekuje krajem 2023. godine.

Otkriće je velika motivacija za nastavak istraživanja, jer, kako je rekla Oštrina, “gdje god se zagrebe, nešto se pronađe”. Špilje su, ustvrdila je, “posljednja neistražena područja na Zemlji”.

Profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivor Karavanić u video prezentaciji je naglasio kako je po uobičajenoj tiplogiji koju je sačinio arheolog Francois Bordes riječ o kutnom strugalu, što se vidi po načinu obrade rubova.

“Takva oruđa tipična su za srednji paleoliotik, odnosno za musterijen, a koji se u Europi uvijek veže uz neandertalce”, rekao je Karavanić i naglasio da je strugalo načinjeno od vrlo kvalitetnog materijala, odnosno sirovine.

Napomenuo je da se takvo oruđe ponekad pojavljuje i u mlađem razdoblju, pa je teško na osnovu jednog artefakta sto posto zaključiti o čemu je riječ, u smislu kulture, dodavši da je ovo strugalo vrlo tipično za musterijen te da je, s obzirom na informacije s iskapanja, “vrlo vjerojatno da se veže za neandertalce”.

To bi značilo da imamo još jedan srednjopaleolitički lokalitet u Hrvatskoj, dakle srednjeg kamenog doba, odnosno da su u Baraćeve špilje, kako je rekao Karavanić, barem nakratko svratili neandertalci, s obzirom na to da je za sada riječ o samo jednom ovakvom nalazi.

Tu činjenicu, dodaje, treba shvatiti kao poticaj za daljnja istraživanja, jer nalazištu dodaje veliku vrijednost, dokazuje prisutnost čovjeka i to u razdoblju koje je vrlo atraktivno za nacionalnu i međunarodnu znanost.

U radnom materijalu konferencije piše da je strugalo napravljeno od “rožnjaka”, silicijske stijene koja ima dobra svojstva loma i zbog toga su je često koristili neandertalci, kao i hominini koji su im prethodili te oni nakon njih. Oruđa slična ovome pronađena su i u špilji Vinici i Velikoj pećini u Kličevici gdje je starost arheološkog konteksta u kojem su oruđa pronađena određena radiometrijskim datiranjem te nedvojbeno ukazuje na musterijensku starost.

Zbog sličnosti morfologije i načina izrade artefakta iz Baraćeve špilje s onima iz Vinice i Velike pećine u Kličevici s velikom vjerojatnošću može se reći da se radi o neandertalskom oruđu. Strugalo je pronađeno uz prvu falangu i zub špiljskog medvjeda i predstavlja zasad jedini nalaz iz razdoblja musterijena u Gornjoj Baraćevoj špilji.