Cijene nafte idu u nebo, ruski plin je u Europi nemoguće brzo zamijeniti dovoljnim količinama iz Amerike i Bliskog istoka, a nuklearke su proglašene »opasnim« pa se u Njemačkoj gase. Pojam zelene energije, odnosno alternativni izvori energije u Europi postaju trend budućnosti pa se uvelike govori o povratku vodi, suncu i vjetru. I dok su vjetro i hidroelektrane veliki infrastrukturalni objekti, solarni paneli mogu se postaviti na krov svake kuće, jer sunce je nepresušni izvor energije.

​Ubrzana transformacija

Tako je Europska komisija predložila da se do 2025. godine uvede obveza o ugradnji solarnih panela na krovove novih trgovina i javnih zgrada, a do 2029. na nove stambene zgrade. Prema izračunima Komisije, za ubrzanu transformaciju europskog energetskog sustava trebat će 210 milijardi eura dodatnih investicija do 2027. godine. Većina tih sredstava mogla bi se osigurati iz zajmova koji su predviđeni u planu za oporavak Next Generation.

– To je ambiciozno, ali realno, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, ne objasnivši što je za nju realnost tog projekta. Taj prijedlog dio je plana nazvanog »REPowerEU« koji ima za cilj prestanak ovisnosti EU-a o ruskim energentima do 2027. godine kroz brži razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji sa štednjom energije i alternativnim pravcima za dobavu plina.

Komisija navodi da postoje dva hitna razloga za transformacije europskog energetskog sustava. Prvi je okončanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima, što Moskva koristi kao ekonomsko i političko oružje i košta europske porezne obveznike gotovo 100 milijardi eura godišnje, te rješavanje klimatske krize. Na te se izazove može odgovoriti uštedom energije, diverzifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem obnovljive energije kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji električne energije.

– Štednja energije je najbrži i najjeftiniji način za rješavanje sadašnje energetske krize i smanjenje računa, ističe Komisija, ali bez jasnog plana što to znači i kako to izvesti. Naime, smatraju da bi se »promjenom ponašanja kratkoročno moglo uštedjeti pet posto potražnje za plinom i naftom«, ali ne objašnjava znači li to da se ljudi moraju manje voziti i smanjiti grijanje, kada su najveći potrošači upravo industrijski kompleksi koji ionako u svojoj organizaciji poslovanja sigurno ne rasipaju energiju, pa teško mogu naći alternativni način uštede. Komisija predlaže da se podigne cilj udjela energije iz obnovljivih izvora s 40 na 45 posto do 2030. godine. Tome bi trebalo pridonijeti udvostručenje fotonaponskih instalacija do 2025. i ublažavanje administrativnih ograničenja kako bi se ubrzale procedure za implementaciju solarnih i vjetroelektrana.

​Poticaji u Hrvatskoj

​Globalno (na razini EU-a) razmišljajući, a lokalno djelujući s tom idejom da obnovljivi izvori energije imaju mnogobrojne prednosti za gospodarski razvoj Primorsko-goranske županije, te da se njihovim korištenjem povećava sigurnost opskrbe energijom i povećava energetska neovisnost, davnih je godina prepoznato u Zavodu za prostorno uređenje PGŽ-a. Ravnatelj Zavoda Adam Butigan naglašava da se PGŽ opredijelio za korištenje obnovljivih izvora energije i promicanje ekološki prihvatljivih energetskih rješenja. Naime, korištenje obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva provodi se planiranjem razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i pripremom projektne dokumentacije za izgradnju. Stoga je Prostornim planom PGŽ-a iz 2013. godine određeno 6 sunčanih elektrana građevinama od županijskog interesa i za njih su određeni uvjeti gradnje. Na taj način olakšano je ishođenje lokacijskih dozvola i potaknuto investiranje u njihovu izgradnju. Znači planski je sve savršeno odrađeno, stručnjaci za prostorno planiranje savršeno su odradili svoj posao, ali kada je riječ o investitorima ti projekti nikako da ugledaju svjetlost dana odnosno realizaciju.

​Ipak, da se nešto pokreće i da se u Hrvatskoj o EU prijedlozima ne samo ozbiljno razmišlja, već su mnogi projekti u realizaciji govori podatak da je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak sredinom tjedna potpisala odluke o dodjeli sredstava za projekte povećanja kapaciteta za proizvodnju solarne i geotermalne energije, ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava od 11,8 milijuna eura. Odluka o financiranju u sklopu poziva »Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije« donesena je za 19 projekata, čija je ukupna vrijednost bespovratnih sredstava oko 9,6 milijuna eura, dok je u sklopu poziva »Povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije« odluka o financiranju donesena za tri projekta ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava od 2,2 milijuna eura. Sredstva za taj program raspoloživa u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. iznose 17 milijuna eura, uz nacionalni doprinos Hrvatske od 3 milijuna eura. Dodijelit će se korisnicima do kraja programskog razdoblja putem četiri otvorena poziva za dostavu projektnih prijedloga te dva otvorena poziva za dostavu projektnih prijedloga male vrijednosti. Prijavitelji su mogli prijaviti i financiranje spremnika električne energije uz jasno opravdanje dodatne vrijednosti instalacije sustava pohrane električne energije proizvedene fotonaponskom elektranom. Potencijalni prijavitelji na te pozive imali su mogućnost prijaviti projekte vrijednosti od 200.000 do 1,3 milijuna eura. Krug prihvatljivih prijavitelja bio je iznimno širok, a uključivao je sve pravne javne ili privatne subjekte, komercijalne ili nekomercijalne organizacije i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe u Hrvatskoj.

Izvoze panele​

​Zanimljivo je da se u Hrvatskoj ne samo proizvode, već i izvoze solarni paneli. Iako se Hrvatska nisko pozicionirala u korištenju solarne energije, u proizvodnji solarnih panela tvrtka Solvis iz Varaždina već je postala renomirani proizvođač ne samo na tržištu EU-a, već i u svjetskim okvirima. Inovativni proizvođač fotonaponskih modula Solvis čak 95 posto svoje proizvodnje izvozi i to u vrlo oštroj svjetskoj konkurenciji pa je postao i isporučitelj panela za Google.

– Prije nekoliko godina u Europi, pa i u SAD-u, nije bilo puno proizvođača solarnih panela, pa je i to vjerojatno razlog da nas je kompanija Google prepoznala kao pouzdanog i kvalitetnog proizvođača, kazao je za naš list nedavno direktor Solvisa Stjepan Talan. Objasnio je da Solvis nije velika kompanija pa uz kvalitetu može brzo i učinkovito odgovoriti na specifične zahtjeve kupaca. U ovo vrijeme opće svjetske ekonomske krize, podatak da Solvis ima dvostruko više narudžbi od proizvodnih mogućnosti, jamči popunjenost kapaciteta u sljedeće dvije godine. Google je za opremanje svoja dva podatkovna centra u Kaliforniji naručio 120.000 solarnih panela iz Varaždina. Ova tvrtka sa 300 zaposlenih proizvede godišnje milijun solarnih panela.

Ciljane kampanje već traju

Zemljama članicama EU-a predlaže se i da pokrenu ciljane komunikacijske kampanje za kućanstva i industriju o važnosti štednje. Također se preporučuje da koriste fiskalne mjere, kako bi potaknule štednju energije, poput smanjene stope PDV za učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada, kupnju energetski učinkovitih uređaja. No, zaboravlja se da se to ne može odraditi preko noći i da su sve te mjere već godinama na snazi, što se vidi po brojnim obnovljenim fasadama. Kupnja štedljivijih kućanskih uređaja također je utopijska mjera, koju kućanstva također već godinama provode. Kućanstva »tu mjeru« ne provode iz ekološke svijesti već iz nužnosti, kada zamjenjuju starije kućanske uređaje koji im se pokvare, jer im se stariji uređaji ne isplate popraviti ili je to najčešće neizvedivo.