Reuters
Ovaj teleskop će moći raditi analizu kakve atmosfere postoje na planetima koji su udaljeni čak tisuću svjetlonosnih godina od nas, rekao je Radonić.
povezane vijesti
Proučavanje planeta izvan Sunčeva sustava, kao i najstarijih galaktika – odnosno strukture svemira i njegova širenja ušlo je u novu epohu. S posebnom pozornošću razvoj nasljednika Hubblea pratio je komentator svemirskih istraživanja Ante Radonić.
Govoreći o tome što prvo pomisli kad gleda objavljene fotografije Ante Radonić rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako prvo pomisli koliko smo nevažni i presitni u cijelom svemiru jer gledamo objekte kako su izgledali prije više milijardi godine.
– Gledamo u prošlost do prije čak do 13 milijardi godina što je nevjerojatno. Upravo ovakva velika masa galaksija funkcionira kao gravitacijska leća. Vidite nekakve izobličene slike galaksija koje su još daleko, daleko iza, ali ta tzv. gravitacijska leća povećava te daleke galaksije i njihova slika je izobličena. Tako da mi zapravo usput vidimo nešto što je još dalje od ovog galaktičkog jata koje je ustvari u prednjem planu. To nešto što je fantastično jer nam je Webb teleskop omogućio još dublji prodor, posebno u infracrvenom dijelu spektra. Nikad nismo vidjeli toliko duboko i toliko jasno u tom dijelu spektra, rekao je Radonić.
Upitan može li James Webb dati odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru Radonić je rekao kako je to moguće.
– Potencijalna je mogućnost da nam otkrije planet na kojem bi mogao biti život. Ako otkrije atmosferu nekog planeta, egzoplaneta u kojem ima recimo kisika, metana, dušika i još nekih plinova to bi bio dokaz da nekakav život postoji, iako neće moći dokazati da postoji civilizacija na tom planetu. Već danas su objavljeni podaci o velikom plinovitom planetu gdje su otkrili postojanje vodene pare. Ovaj teleskop će moći raditi analizu kakve atmosfere postoje na planetima koji su udaljeni čak tisuću svjetlonosnih godina od nas, rekao je Radonić.
O nastavku istraživanja dubine svemira
– Nakon teleskopa Webb mora biti još jedan veći teleskop. Još nije definirano kakav, ali će biti još veći. no, ne zaboravimo, i na Zemlji se puno radi. Za godinu-dvije će proraditi veliki sinoptički teleskop Vere C. Rubin, gdje naš fizičar prof.dr. Željko Ivezić glavni direktor gradnje i glavni šef za znanstveni program. Europa također priprema u čileanskim Andama veliki teleskop na Zemlji promjera 39 metara tako da za astronomiju i astrofiziku dolaze velika dostignuća, najavio je Radonić.
