Transformacije koje se događaju na tržištu rada, a koje se očekuju i u budućnosti, prate razvoj i promjene prije svega u gospodarstvu, a potom i u društvu. U posljednjih nekoliko godina munjevitom brzinom pojavljuju se nova zanimanja uglavnom iz područja digitalnog svijeta, što stvara izazove i za poslodavce i za radnike. Ubrzani razvoj tehnologije i digitalizacija rezultiraju novim potrebama na tržištu rada, pa tako i novim zanimanjima ili najčešće novim vještinama.

Zanimanja se na tržištu rada stvaraju i nestaju, što je povezano uz brojne djelatnosti, industrije i zanimanja – neka su podložnija automatizaciji u određenom razdoblju, a neka ne. Trebamo biti svjesni da se tehnološki napredak ne događa preko noći, no svjesni smo da će tehnološki izazovi oblikovati radna mjesta u budućnosti, poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

– Kako se ipak radi o procesu, moguća je prilagodba. Na putu tehnološkog razvoja važno je istaknuti ključnu potrebu svakog od nas na kontinuirano ulaganje u sebe i zato vrlo često slušamo o potrebi cjeloživotnog obrazovanja ili stjecanja novih znanja i vještina. Radna mjesta se kroz vrijeme najviše prilagođavaju novim tehnologijama, informatizaciji i digitalizaciji, stoga možemo reći da se prenamjenjuju, odnosno preoblikuju. Bez obzira na sve promjene i nova zanimanja koja tek dolaze uvijek će se pronaći posao, čak i ako je rad zamijenjen robotima, kažu iz HZZ-a.

Traženi zdravstveni djelatnici

Što se tiče ljudi čije će poslove s vremenom preuzeti roboti ili umjetna inteligencija, i iz tvrtke MojPosao se slažu kako će biti dovoljno vremena za pripremu, prekvalifikaciju i sticanje novih znanja i vještina za održavanje konkurentnosti na tržištu rada. Napredak tehnologije je neminovan, a tehnologija je kroz povijest brisala ili mijenjala narav određenih zanimanja, ali je istovremeno utjecala na pojavu nekih novih, dotad nepostojećih poslova, pa nas nešto slično očekuje i u desetljećima koja slijede.

– Iako je nezahvalno prognozirati, posebno ako govorimo o potražnji za radom u budućnosti, tehnološki razvoj će uvjetovati rast potražnje za radnicima koji će biti zaduženi za brigu o umjetnoj inteligenciji, odnosno automatizaciji proizvodnih procesa, a zdravstveni djelatnici, kao i svi drugi stručnjaci čiji rad se fokusira na brigu o ljudima, bi trebali ostati na cijeni. Slična je priča i s majstorima različitih profila. Oni su posljednjih godina itekako dobili na važnosti, nema ih dovoljno, stoga je za očekivati kako će i u narednim godinama ostati traženi. Poslodavci će i dalje tražiti i zapošljavati ljudi različitih profila – od majstora različitih profila, kvalificiranih i nekvalificiranih radnika, niže obrazovanih pa sve do visoko obrazovanih, poručuju s MojPosao.

Budućnost vrlo vjerojatno donosi zanimanja u području informacijske tehnologije, obnovljivih izvora energije, trgovini, ali svi se slažu oko jednog – poslovi u zdravstvenoj djelatnosti postat će sve traženiji.

– Stanovništvo globalno stari i životni vijek se produljuje i svjesni smo da će uvijek postojati potreba za radnom snagom koja će liječiti i pomagati drugima – za velikim brojem njegovatelja starijih osoba, osobnih terapeuta i osoba koje su na bilo koji način povezane s medicinom, navode iz HZZ-a. Dodaju kako je sigurno da će nam trebati različita strukovna zanimanja, a kao primjer navode globalno zatopljenje, koje stvara potrebu za obnovljivim izvorima energije, zbog čega se traže stručnjaci iz područja projektiranja vjetroelektrana, tehničara, majstora za postavljanje/održavanje postrojenja, instalacija solarnih panela i slično.

Kada su u pitanju poslovi koji su već postali manje traženi, to su tradicionalni poslovi u proizvodnji koji zahtijevaju ručni rad, jer ih zamjenjuju automatizirani strojevi i roboti.

– To uključuje poslove poput montaže, pakiranja i sortiranja. Također, zahvaljujući razvoju softvera za automatizaciju i upravljanje podacima, rutinski administrativni poslovi, poput unosa podataka, obrade dokumenata i vođenja evidencija, sve manje zahtijevaju ljudsku intervenciju. Određeni poslovi postaju suvišni jer su zamijenjeni strojevima ili softverskim rješenjima. Tako danas imamo automatizirane sustave za detekciju požara i plina, dronove za nadzor i sigurnost i slično. Dio poslova koji se mogu automatizirati, a tu je najčešće riječ o jednostavnijim, repetitivnim poslovima, kao i određenim proizvodnim procesima, nastavit ćemo prepuštati različitim tehnološkim rješenjima, dok će ljudi i dalje biti zaduženi za nadzor, kontrolu i upravljanje tim procesima, navode iz MojPosao.

Kompleksni manualni rad

Da će i ubuduće biti tako, navodi profesorica dr. sc. Jasminka Lažnjak s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja se referirala na članak »Forecasts of AI and Future Jobs in 2030«.

– Prema autorima koji su analizu proveli iz javno dostupnih statistika, kompleksni manualni rad danas zauzima 19 posto tržišta rada i on se neće mnogo mijenjati, do 2030. će pasti na 18 posto. No rutinski rad, za koji se navodi da ga mijenjaju roboti, okupira oko 35 posto radne snage, a zbog automatizacije će do 2030. pasti na 22 posto. Uslužni tip ekonomije također bi trebao stagnirati, dok je velik naglasak na povećanju važnosti kreativnih industrija, kompliciranijeg tipa rada, koji danas radi oko četiri posto radne snage, dok će do 2030. on rasti na 11 posto. Postoje brojne precizne analize koje se bave i specifičnim tipovima vještina i one ponavljaju da će se poslovi transformirati, a ne gubiti, rekla je Lažnjak.

Pandemija COVID-19 ubrzala automatizaciju i digitalizaciju, ističu iz HZZ-a, a informacijska tehnologija i dalje će se razvijati i u većem opsegu primjenjivati. U budućnosti će sigurno biti potrebni stručnjaci raznih profila: od stručnjaka za razvoj softvera, programera i tehničara do savjetnika za sigurnost IT-a i tehnologiju.

– Porastu digitalizacije rada i radu od kuće vjetar u leđa svakako je dala pandemija koronavirusa. Rad od kuće nešto je u čemu se dobro snašao velik broj radnika, ali će dovesti do jasne društvene podjele između onih koji će si, kao privilegirani dio radnika, moći priuštiti da rade od kuće, dok uslužne djelatnosti to neće moći. Radna kultura utjecat će na smjer u kojem će se odvijati tehnološke promjene, navela je Lažnjak.

Kao primjer onih čija radna kultura donosi drukčiji odnos prema poslu istaknula je generaciju Z.

– Njima je važna ravnoteža između posla i slobodnog vremena, kao i visoka kvaliteta života. To potvrđuju istraživanja europskih i svjetskih vrijednosti, gdje se u zemljama globalnog sjevera vidi porast vrednovanja individualizma i kvalitete života, što Ronald Inglehart naziva postmaterijalizmom. Prestaje biti cilj raditi cijeli dan kako bi se mnogo zaradilo, a vrijednost postaje slobodno vrijeme – ne jahta i vile. S obzirom na tehnološki napredak, pomičemo se prema četvorodnevnom radnom tjednu i fleksibilnom radnom vremenu, navela je sociologinja.

Posljednjih godina tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je nevjerojatnu promjenu. Potražnja za radnicima raste jednako brzo kao što se smanjuje broj nezaposlenih – no povećava se broj izdanih dozvola za rad stranim radnicima. Od zemlje visoke nezaposlenosti postali smo zemlja u potrazi za radnom snagom, pa danas imamo preko 200.000 stranih radnika, dok se do 2030. očekuje da ih bude preko pola milijuna. Ubrzani razvoj novih tehnologija i metoda rada potiče promjene u uobičajenim radnim zadacima u okviru pojedinog zanimanja, gasi postojeća ili oblikuje nova zanimanja, navode iz HZZ-a.

– Kako se mijenja i razvija tržište, pojavljuje se potreba za prilagodbom promjenama i stjecanjem novih znanja i vještina koje će unaprijediti našu radnu uspješnost, odnosno povećati razinu zapošljivosti ukoliko smo nezaposleni ili razmišljamo o promjeni karijere. Radna aktivnost stanovništva raste s razinom kvalifikacija te su osobe s niskom razinom kvalifikacija najranjivije i prijeti im udaljavanje od tržišta rada ako im nije dostupna neka vrsta dodatnog obrazovanja i prekvalifikacije. Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz svoje redovite aktivnosti nastoji podići svijest o važnosti cjeloživotnog obrazovanja te svojim korisnicima nudi mogućnost za direktno uključivanje u cjeloživotno učenje putem obrazovnih mjera aktivne politike zapošljavanja, ističu iz HZZ-a. S njima se slažu kolege s MojPosao, koji navode kako se, s obzirom na brze promjene na tržištu rada, radnici moraju prekvalificirati kako bi ostali konkurentni, što može uključivati ​​stjecanje novih vještina ili prilagodbu postojećih vještina novim zahtjevima tržišta.

Rast u STEM području

– Najugroženiji su radnici koji ne ulažu u sebe i svoje znanje i vještine, oni koji po pitanju svojih kompetencija stoje na mjestu. Njih ne ugrožava samo razvoj tehnologije i vrijeme koje će tek doći, već ih prije svega ugrožavaju kolege iz struke. Najbolja zaštita radnika na tržištu rada je kontinuirano ulaganje u obogaćivanje znanja i razvoj vještina, bilo da se radi o pohađanju edukacija, tečajeva, sudjelovanju na konferencijama ili učenju od iskusnijih kolega. Jednostavno, što vi više toga znate i možete odraditi za poslodavca to ste vredniji i nezamjenjiviji. I ne samo to, već i ako dođe do tog crnog scenarija i ostanete bez posla, ili vaša tvrtka prestane poslovati, šanse da ćete, i to brzo, naći novi posao rapidno rastu, ističu s MojPosao.

Svakako će postojati i stabilan rast poslova vezanih uz STEM područje, digitalnu transformaciju i uz poslove za koje još ne znamo, a da je strukovno obrazovanje veoma važno istaknula je i profesorica Jasminka Lažnjak.

– Na tržištu radne snage traže se kuhari, u frizersku i kozmetičarsku školu ne može se upisati koliko su tražene, a to slijedi najavljene trendove. Za visoko obrazovanje očekuje se da ono ni u budućnosti neće biti nužno za njegovatelje, trgovce, osobne usluge i ugostiteljstvo. No rastom životnog standarda raste i razina obrazovanja stanovništva, rekla je Lažnjak.

Premda odgovor na tehnološke, društvene i ekonomske promjene leži u obrazovanju, Hrvatska je jedna od zemalja Europske unije s najnižom participacijom u cjeloživotnom učenju odraslih, dok se najveće stope sudjelovanja vežu uz najrazvijenije zemlje kao što su Švedska, Finska i Danska. Primjerice, sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj ima nisku stopu od 5,1 posto u odnosu na prosjek EU-a (oko 11 posto prema podacima EUROSTAT-a iz 2021. godine).

Oko vještina za kojima nastavlja rasti potražnja slažu se svi sugovornici. To su analitičko razmišljanje, inovativnost te aktivno učenje.

– Uz dosadašnje primjene fizičkih i osnovnih kognitivnih vještina svjesniji smo da će se u budućnosti tražiti i isticati potreba za »socioemocionalnim« i tehnološkim vještinama. Nastavit će se tražiti osobe s vještinama kao što su kreativnost, originalnost, inicijativa, kritičko razmišljanje i vještina pregovaranja, a dodatno bi i značajnije mogle biti tražene vještine vezane uz emocionalnu inteligenciju, vodstvo i društveni utjecaj te usmjerenost na potrebe korisnika usluga, navode iz HZZ-a.

Da se u budućnosti očekuje povećana potražnja za poslovima koji uključuju određene osobine ličnosti, poput komunikativnosti i kooperativnosti, navodi i Jasminka Lažnjak.

– Emocionalna inteligencija, komunikacijske vještine i mogućnost kvalitetnog rada s ljudima postat će jednako važna kao i tehnološka pismenost. Kritičko mišljenje, analitičke sposobnosti i dalje su vještine koje će biti jako važne, a ljude na to može pripremiti kvalitetno obrazovanje. Interdisciplinarnost je budućnost, klasična podjela menadžerskih vještina će opadati, a »radnik s portfeljem« znanja i vještina bit će uvijek tražen, naglašava Lažnjak.

Cjeloživotno učenje postaje sve važnije

Ulaganjem u samoga sebe otvaramo prostor i mogućnost vlastitog napretka u širem smislu te riječi, spremnošću na usvajanje novih znanja i vještina stvaramo mogućnosti većeg i boljeg izbora npr. promjene poslova, zanimanja, radnih mjesta ili radnih zadataka u potpuno novim okruženjima, djelatnostima tj. sektorima, ističu iz HZZ-a. Cjeloživotno učenje postaje sve važnije jer će radnici morati stalno usavršavati svoje vještine kako bi se mogli nositi s promjenama u tehnologijama i zahtjevima na radnom mjestu. Brze tehnološke promjene snažno utječu na vrstu znanja, vještina i kompetencija čije stjecanje postaje imperativ za održavanje konkurentnosti i dobrobiti pojedinaca. Društvo je pod snažnim utjecajem globalizacije, te je nužno podizati svijest o važnosti ulaganja u cjeloživotno učenje i stjecanje kvalifikacija potrebnih za samoostvarenje, povećanje kvalitete življenja i poboljšanje obrazovne strukture stanovništva.

Na sjeveroistoku Hrvatske se očekuje gubitak poslova oko 15-20 posto

McKinsey Global Institute u jednoj je analizi poslova i ekonomija podijelio Europu u regije, prema strazburškoj deklaraciji, a regije prema tri tipa ekonomija – dinamička rastuća čvorišta, stabilne ekonomije, ili ekonomije u opadanju. Hrvatska je podijeljena na jadransku, sjeverozapadnu i sjeveroistočnu regiju.

– Današnje stanje je takvo da je jadranski dio ocijenjen kao turistički raj, te se smatra stabilnom ekonomijom. Sjeverozapadni dio je dio stabilna ekonomija bazirana na uslužnoj ekonomiji, dok je sjeveroistočni dio – Slavonija, Baranja, Banija, ocijenjeno kao emigracijsko područje, s jednim poljoprivrednim otokom. Do 2030. godine očekuje se vrlo mali rast poslova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje će doći do rasta radnih mjesta, u jadranskoj regiji se očekuje mali gubitak poslova ili stagnacija, dok se na sjeveroistoku očekuje gubitak poslova oko 15-20 posto, pojasnila je dr. sc. Jasminka Lažnjak s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.