Inteligentne kamere na ulicama su korisne, ali i potpuno ukidaju privatnost. Sada je tu i "korona nadzor"

Iako za kamere za nadzor (tzv. CCTV tehnologiju) postoje pobornici i oni koji su protiv, neka istraživanja govore da se u gradovima u kojima se one koriste stopa kriminala smanjila, a građani imaju pojačani osjećaj sigurnosti.

povezane vijesti

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta koje se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o primjeni umjetne inteligencije u pravosuđu. Povod za raspravu bilo je Izvješće Odbora za građanske slobodne, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta (LIBE) kojim se poziva na dodatan oprez prilikom uporabe umjetne inteligencije u pravosuđu.

U raspravi je kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), vodećeg Odbora Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju, sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol.

Nužan balans

– Koristi od umjetne inteligencije mogu biti višestruke. Ranija dijagnostika zloćudnih bolesti, bolje upravljanje prometom ili pak racionalnije korištenje energenata samo su neki od primjera očite koristi koju primjena umjetne inteligencije donosi. Međutim, ako nije primjereno zakonodavno uređena, umjetna inteligencija može ugroziti privatnost pojedinca i dovesti do različitih oblika diskriminacije. Stoga ne čudi podatak da 88 posto građana smatra da njome treba pažljivo upravljati. Borba protiv sofisticiranih, dobro financiranih i opremljenih terorističkih i kriminalnih skupina u 21. stoljeću ne može se zamisliti bez korištenja umjetne inteligencije. S druge strane, primjena umjetne inteligencije naročito je osjetljiva u području kaznenog prava jer uključuje mogućnost biometrijskog prepoznavanja i algoritamskog donošenja odluka.

Tomislav Sokol
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Pritom uporabu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona u skladu s načelom proporcionalnosti treba ograničiti na situacije kao što su potraga za nestalim djetetom, sprečavanje konkretne i neposredne terorističke prijetnje ili otkrivanje, lociranje, identificiranje ili istraga protiv počinitelja teškog kaznenog djela ili osumnjičenika za takvo djelo. Moramo postići balans između korištenja umjetne inteligencije u svrhu hvatanja kriminalaca s jedne strane i zaštite ljudskih prava s druge strane, bez širenja histerije i paranoje, istaknuo je Sokol te se založio za zabranu algoritamskog koncepta društvenog vrednovanja.

Slučaj iz Walesa

Britanska policija još prošle godine najavila je da će početi s korištenjem kamera za prepoznavanje lica u Londonu, uprkos tome što organizacije za ljudska prava i vladina nadzorna agencija upozoravaju na povredu privatnosti. Prva kamera Londonu postavljena je u Notting Hillu još 2016. godine, a njihov zadatak je prepoznavanje lica s potjernica u policijske svrhe. Policija je objasnila da će tehnologije za facijalno prepoznavanje koristiti obavještajnim službama te će biti postavljene na specifične lokacije u Londonu, kao i da je to važan napredak za policiju i ključan korak za borbu protiv nasilja. Takve kamere su jasno označene, a i policija to ne skriva već dijeli letke s informacijama o tome kakve su to kamere. Kamere za prepoznavanje lica postavljene su u brojnim drugim britanskim gradovima i trgovačkim centrima, ali je njihova upotreba izazvala zabrinutost u vezi s kršenjem privatnosti, dok su protivnici kamera postavljali pitanje o preciznosti tehnologije.

»Korona« kamere

Kamere s umjetnom inteligencijom (AI) koriste se u Londonu i drugim gradovima Velike Britanije i za praćenje socijalne udaljenosti. Kamere koriste senzore za praćenje prometa, biciklista i pješaka te za praćenje koliko se ceste koriste. Kamere s AI skenerima imaju dodatnu značajku za bilježenje udaljenosti između pješaka. Ti se podaci šalju vladi u mjesečnom izvješću, kao rezultati više od tisuću kamera širom Velike Britanije, u gradovima kao što su London, Manchester, Oxford, Cambridge i Nottingham. Dobiveni podaci korisni su za donošenje odluka o ograničenjima kretanja. Kamere nisu dio CCTV sustava, odnosno one djeluju kao uređaj za prikupljanje podataka, a ne kao kamera koja pohranjuje snimke. Takve kamere ne snimaju video i nitko ne gleda njihov sadržaj. Operatori tih kamera kažu da su njihovi podaci potpuno anonimni i ne razlikuju se od podataka o tome kako se koristi određena cesta za intezitet. Ideja je da te kamere stvore bazu podataka kako bi se provjerilo drže li građani propisanu socijalnu distancu koja je sugerirana i pridržava li se stanovništvo tih pravila koja su zapravo građanima u interesu kako se ne bi zarazili.

Zanimljiv je slučaj da je još 2019. godine muškarac iz Cardiffa tužio Ustavnom sudu policiju Južnog Walesa, rekavši da su mu policajci koji su ga snimili na taj način dok je bio u kupovini narušili ljudska prava. Sud je rekao da je korištenje te tehnologije u skladu sa zakonom, ali organizacije za zaštitu civilnih prava Liberty upozoravaju na takvu odluku. Osvrćući se na tu sudsku odluku, vladin službenik za videonadzor Tony Porter rekao je da policija to ne bi trebala vidjeti kao zeleno svjetlo za opću upotrebu automatskog facijalnog prepoznavanja. Nick Ephgrave iz londonske policije izjavio je kako se koristi testirana tehnologija, te da je to važan razvoj za Metropolitansku policiju i ključan element za smanjenje nasilja, te da će policija koristiti kamere za prepoznavanje lica na mjestima gdje policijski stručnjaci kažu da je moguće locirati ozbiljne prestupnike.

Kamere za nadzor

Kamere za nadzor (CCTV), kamere zatvorenog kruga, služe u mnoge svrhe, od prevencije kriminala do praćenja prometa i promatranja industrijskih operacija u okruženjima koja nisu prikladna za ljude. Digitalno doba povećalo je učestalost nadzora CCTV-a. Kamere postaju sve bolje i jeftinije, dok se video streamovima uživo može daljinski pristupiti ili postaviti na internet, kao i snimati. Usvajanje tehnologije prepoznavanja lica omogućuje javnim i privatnim subjektima da odmah provjere identitet svakoga tko bude snimljen CCTV kamerom.

Kineski gradovi preplavljeni
nadzornim kamerama

Kineski grad Taiyuan s 3,8 milijuna stanovnika ima ukupno 465.255 kamera, a drugi na listi je, također kineski, grad Wuxi koji s 3,2 milijuna stanovnika ima 300.000 kamera. Treći je London koji s 9,3 milijuna stanovnika ima 627.727 postavljenih nadzornih kamera dok Berlin s 3,5 milijuna stanovnika ima 17.464 kamere za nadzor javnih površina. London je najbolje rangirani nekineski grad te je poznat po strogom nadzoru javnih prostora, sa 67,47 kamera na 1000 ljudi. Moskva ima 15,39 kamera na 1000 stanovnika, Sydney 12,18, Istanbul 7,18, a Berlin 4,90 kamera. Los Angeles je najbolje rangirani američki grad na ljestvici, sa 5,65 kamera na 1000 stanovnika. Iako Berlin ima relativno malo nadzornih kamera, skupina mladića sama se prijavila policiji nakon što je u božićnoj noći zapalila jednog beskućnika na stanici podzemne željeznice u Berlinu. No, prijavili su se tek nakon što su objavljene snimke nadzornih kamera. Međutim, teroristi čak ciljano traže pozornost javnosti i dobrodošle su im slike s poprišta terora.

Ovisno o tome koga pitate, povećana prevencija i mogućnosti nadzora CCTV-a mogle bi društvo učiniti sigurnijim i učinkovitijim, ali moglo bi gaziti prava na privatnost i slobodu kretanja. Bez obzira na to na kojoj ste strani, činjenica je da je videonadzor uživo sve prisutniji širom svijeta. Primarni argument u korist nadzora CCTV-a je poboljšana provedba zakona i prevencija kriminala. EU razmišlja o zabrani te tehnologije na javnim mjestima kako bi s vremenom razradila pravila za sprečavanje njene zloupotrebe.

– Kako bi postala svjetski predvodnik u pametnim tehnologijama, Europska unija treba sveobuhvatan pristup umjetnoj inteligenciji. Međutim, tim pristupom treba zabraniti koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju, zaključio je Sokol.