Svijet ne samo bez vode, hrane i energije, već i bez interneta, više ne može preživjeti. Prognoze tvrtke Deloitte predviđaju da će WI-FI uređaji šeste generacije tijekom ove godine nadmašiti prodaju 5G uređaja, a rast će i prodaja tzv. nosive tehnologije, posebno zdravstvenih uređaja.

Nastavit će se i razvoj i primjena senzora i umjetne inteligencije (AI) u otkrivanju i upravljanju kroničnim zdravstvenim stanjima i ublažavanju ozbiljnih bolesti, a te tehnologije su sada dovoljno male da se mogu nositi na zapešću ruke ili flasteru veličine novčića.

​Pandemija bi mogla dovesti do ubrzavanja usvajanja tehnologije i povećanja digitalne povezanosti, a kako se sve više proizvoda digitalno povezuju, od raznih uređaja do pametnih vozila, nastavlja se i ogromna potražnja za čipovima koji su neophodni u proizvodnji.

Ne iznenađuje stoga porast ulaganja privatnog kapitala u proizvodnju poluvodiča kako bi se zadovoljila potražnja za novim vrstama čipova.

​Investicijski tsunami

​Investicijske tvrtke globalno će uložiti više od šest milijardi dolara u startup tvrtke za proizvodnju poluvodiča u 2022., što bi moglo biti samo dva posto od 300 milijardi dolara koliki je rast ukupnih investicija privatnog kapitala koji se očekuje u 2022., ali je više od tri puta veće nego svake godine od 2000. do 2016., predviđaju iz Deloittea.

Zbog sve veće potražnje za čipovima koji ulaze u sve segmente svakodnevnog života, i u Hrvatskoj se sve ozbiljnije razmišlja o uključivanju u tu granu industrije.

Tako je Hrvatska bila među prvim potpisnicama Deklaracije o europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije kojom se poziva na ulaganje oko 145 milijardi eura u poticanje razvoja europskog sektora mikroelektronike i poluvodiča u sljedeće dvije do tri godine.

Cilj je uspostavljanje europskih kapaciteta za dizajn čipova i smanjenje ovisnosti o uvozu, pretežito iz Azije. Stoga je u sklopu Hrvatske gospodarske komore osnovana Zajednica za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP) koja će raditi na aktivnijem uključivanju hrvatskog gospodarstva u ovu europsku inicijativu.

​Predsjednik te Zajednice Srđan Kovačević, inače vrlo uspješni ICT stručnjak i član uprave tvrtke Orqa iz Osijeka koji stvara svjetski poznate FPV naočale za upravljanje dronovima, kaže da »činjenica da je Hrvatska bila među prvim potpisnicama Deklaracije otvara jedinstvenu priliku za naše gospodarstvo i omogućuje nam da korištenjem raspoloživih mehanizama potaknemo razvoj strateški iznimno bitnog sektora mikroelektronike i poluvodiča, izgradimo domaće kapacitete u domeni dizajna i proizvodnje mikroelektroničkih sklopova i poluvodičkih materijala i tehnologija.«

​- To uključuje poticanje privatnog sektora na istraživanje i razvoj, komercijalizaciju, te suradnju s europskim partnerima u razvoju naprednih tehnologija rješenja, kao i poticanje akademskih institucija na akademsku razmjenu, istraživački rad te razvoj obrazovnih programa za stručnjake u domeni mikroelektronike i poluvodičkih materijala i tehnologija, kaže Kovačević.

Pojašnjavajući značenje potpisane Deklaracije, kaže da ona poziva na investiranje do 20 posto Europskog programa za oporavak i otpornost u digitalnu tranziciju, odnosno do 145 milijardi eura, a ta brojka jasno govori o strateškom značaju tog sektora za EU.

– Iznos ulaganja svrstava ovu inicijativu među trenutno najveće investicijske pothvate ne samo u Europi, već i u svijetu. Radi se o pravom investicijskom tsunamiju, koji bi Europu trebao pogurati na vrh svjetske industrije mikroelektronike poluvodiča u kojoj trenutno kaskamo za Azijom i SAD-om, zaključuje.

Odlični preduvjeti

Prema Kovačevićevim riječima, hrvatski sektor mikroelektronike i poluvodiča još je uvijek iznimno malen, a razloge za to treba, između ostalog, tražiti i u činjenici da se radi o iznimno kompleksnom i kapitalno intenzivnom sektoru.

​- Ipak Hrvatska ima odlične preduvjete za razvoj ekosustava za dizajn mikroelektronike. U akademskoj domeni imamo nekolicinu sjajnih stručnjaka, a jedna hrvatska kompanija, Applied Ceramics iz Siska isporučuje svoje proizvode gotovo svim tvornicama čipova u svijetu i u samom je svjetskom vrhu u svojoj specijalističkoj domeni.

Osim toga, velik broj naših ljudi radi u međunarodnim semicon kompanijama, što je također određeni potencijal za razvoj ekosustava u Hrvatskoj, naglašava naš sugovornik.

Upravo zato osnovana je i Zajednica za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP), čiji su glavni ciljevi unapređenje i rast hrvatskog sektora mikroelektronike i poluvodiča, aktivno uključivanje u planiranje nacionalnih mjera za poticanje njegovog razvoja, uključivanje domaćih predstavnika u relevantne europske inicijative i međusobno povezivanje hrvatskih gospodarskih subjekata i akademskih institucija koji djeluju u sektoru mikroelektronike i poluvodiča, kao i njihovo umrežavanje sa širim europskim ekosustavom mikroelektronike i poluvodiča.

– Planiramo povezivanje ZaMiP-a s relevantnim nadležnim tijelima na nacionalnoj razini i iniciranja uključivanja u rad EU inicijativa poput Key Digital Technologies Joint Undertaking, EuroHPC Joint Undertaking, European Processor Initiative i IPCEI on Microelectronics.

Zajednica će raditi na tome da maksimalno iskoristimo ovu veliku priliku za hrvatsko gospodarstvo koja nam omogućuje razvoj za nas jedne nove, ali strateški iznimno bitne gospodarske grane u domeni visokih tehnologija sa visokom dodanom vrijednosti.

Osnivanjem ZaMiP-a odradili smo početni dio posla koji se tiče organizacije privatnog sektora, i pripremu za uključivanje u europske inicijative. Za uspješan nastavak našeg djelovanja nužno je da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odradi svoj dio procedure na europskoj i nacionalnoj razini, i formalno omogući subjektima iz RH pristup instrumentima i mehanizmima poput IPCEI, pojašnjava Kovačević.

Složeni čip dizajn

Tvrtke Orqa iz Osijeka, u čijoj upravi je i Kovačević, kreće s razvojem ekosustava čip dizajna. Kako pojašnjava naš sugovornik, složeni dizajn čipa, kakav dosad nije postojao u Hrvatskoj, temelj je inicijative putem koje Orqa dodatno želi unaprijediti tehnologije pogleda iz prvog lica (FPV) i udaljene stvarnosti (RR).

– Cilj Sporazuma o suradnji (Memorandum of Understanding) koji su potpisali Orqa, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek te Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, jest zajednički rad stručnjaka, inženjera i akademske zajednice na istraživanju i razvoju tehnologija od strateške važnosti za digitalnu i otporniju Europsku uniju.

Tako će za implementaciju ove inicijative potpisnici Sporazuma ujedno promicati i ključni strateški instrument za provođenje EU industrijske strategije – Important Projects of Common European Interest (IPCEI), kaže Kovačević, dodajući kako namjeravaju dizajnirati čip specijaliziran za besposadne sustave kao što su dronovi, vozila ili plovila, s mogućnošću nadogradnje autonomnim funkcionalnostima.

– Ovaj izrazito složeni projekt je prvi projekt ovog tipa u Hrvatskoj, među prvima smo u svijetu, a trenutno ne postoje dovoljni inženjerski kapaciteti za takav dizajn.

Iako taj kadar zasad nedostaje u Hrvatskoj, kroz ovaj projekt nastojimo graditi kapacitete i učiti inženjere kako bismo pokrenuli razvoj ekosustava čip dizajna u Hrvatskoj u skladu s globalnim trendovima. Suradnja s fakultetima kao generatorima kadra pri tome ima ključnu ulogu.

Kroz ovaj projekt namjeravamo postići simbiozu komercijalnih potreba s jedne, te akademskog znanja i istraživanja s druge strane. Uz fakultete, iznimno nam je važna i podrška Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u svrhu otvaranja puta za daljnji razvoj ove atraktivne branše, pojašnjava Kovačević.

Sporazum o suradnji

Potpisani Sporazuma o suradnji koji su potpisali tvrtka Orqa, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu jedinstven je na području Republike Hrvatske, naglašava Tomislav Matić, dekan FERIT-a, fakulteta čiji se obrazovni programi neprekidno razvijaju sukladno međunarodnim potrebama kako tehnološkog, tako i ekonomskog okruženja.

– Ovim sporazumom dodatno će se učvrstiti suradnja dvaju vodećih hrvatskih fakulteta u području dizajna čipova, kojoj dodatnu vrijednost daje i osječka tvrtka Orqa.

U Hrvatskoj je razvoj poluvodičke industrije u zaostatku za ostalim granama elektrotehnike te će planirane znanstveno-istraživačke aktivnosti u suradnji s gospodarstvom predstavljati značajan iskorak u smjeru razvoja mikroelektronike u Republici Hrvatskoj.

Provedbom znanstvenih istraživanja osigurat će se transfer najaktualnijih znanja u gospodarstvo, ali i u studijske programe, što će našim studentima osigurati dodatne kompetencije nužne za tržište rada u ovom području, kaže Matić.

Osim FERIT-a, veliki potencijal Orqe prepoznao je i Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, koji se odavno pozicionirao kao jedna od vodećih domaćih obrazovnih institucija u STEM području.

– FER se zalaže za gospodarstvo utemeljeno na znanju, inovacijama i otvorenosti prema globalnim talentima. Snaga svakoga gospodarstva leži u visokotehnološkom sektoru čiji je napredak i konkurentnost nemoguć bez znanja i znanstvenih istraživanja gdje akademska zajednica ima izuzetno važnu ulogu.

Ovim sporazumom stvoren je temelj za daljnji razvoj hrvatskih kompetencija u području dizajna i verifikacije čipova.

Sporazum je također ključan za povezivanje hrvatske akademske zajednice i hrvatskog gospodarstva s velikim europskim igračima iz poluvodičke industrije te u konačnici kreiranje konzorcija za prijavu u okviru mehanizma Važnog projekta od zajedničkog europskog interesa (VPZEI), naglasio je Gordan Gledec, dekan FER-a.

U Hrvatskoj čipove kupovala i američka vojska

U razgovoru za naš list u studenom 2014. godine o polovodičima – čipovima, govorio je, sada već pokojni, prof. dr. sc. Petar Biljanović koji je predavao kolegije iz elektronike na više sveučilišta, a zanimljivo je da je uveo područje mikroelektronike u znanstveni rad i nastavu u Hrvatskoj.

Vodio je izradu studije o stanju i razvoju mikroelektronike u Jugoslaviji. Bio je autor tri i suautor jednoga visokoškolskog udžbenika o mikroelektronici i poluvodičima, voditelj 11 velikih istraživačkih projekata, te autor u više od 100 znanstvenih radova.

Uz znanstveni rad svoja znanja primjenjivao je i u praksi tako da je sunositelj tri međunarodna patenta iz područja poluvodiča i termike i nekoliko domaćih. Bio je jedan od pokretača Hrvatskog poluvodičkog klastera – SEMICRO.

Na naše pitanje može li uopće Hrvatska biti u nečem konkurentna, posebice kada je riječ o proizvodnji novih tehnologija, odgovor je bio vrlo zanimljiv.

– Hrvatska može biti konkurentna i u visokim tehnologijama. Postoji niz primjera koji to potvrđuju. Nekadašnja RIZ-ova tvornica poluvodiča u zajednici s FER-om generirala je vrhunske poluvodičke proizvode temeljene na vlastitom razvoju.

Neke od njih kupovala je posredno i američka vojska jer te proizvode tada u svijetu nitko nije tako dobro pravio. I danas imate u Americi, ali i ovdje, svjedoke koji mogu to potvrditi. I danas čuvam dokumentaciju o tome jer sam niz godina vodio pripadajuće projekte.

Moram iskreno priznati da tada nitko od nas koji smo na tome radili nije bio svjestan naših dometa. Na toj osnovi siguran sam da i danas možemo ponoviti te domete uz razvijenu infrastrukturu koju visoke tehnologije zahtijevaju, rekao nam je tada u razgovoru prof. Biljanović.

Nove tvornice čipova ne rješavaju problem

Intel će uložiti 20 milijardi dolara u dvije nove tvornice u Ohiju gdje će se proizvoditi sofisticirani čipovi. Planirana investicija uključivat će otvaranje 3.000 stalnih radnih mjesta, a još 7.000 radnika bit će zaposleno na gradnji na zemljištu površine 1.000 hektara.

Kompleks ima prostora za gradnju osam pogona ukupne vrijednosti 100 milijardi dolara.

Izvršni direktor Pat Gelsinger želi proširiti proizvodnju, posebno u Europi i SAD-u, kako bi uspješnije konkurirao ostalim proizvođačima u razdoblju snažne potražnje za čipovima koja trenutno nadmašuje ponudu.

Intel ujedno pokušava vratiti poziciju vodećeg proizvođača najmanjih i najbržih čipova u svijetu koju trenutno drži tajvanski TSMC.

Njegovi planovi ipak neće riješiti aktualnu nestašicu budući da izgradnja takvih kompleksa traje godinama. Gelsinger je svojedobno izjavio da bi nestašica čipova trebala potrajati do 2023. godine.

Kabinet američkog predsjednika Joea Bidena traži od Kongresa da odobri 52 milijarde dolara potpore za povećanje proizvodnje poluvodiča u SAD-u. Senat je zeleno svjetlo dao u lipnju prošle godine, ali prijedlog je zapeo u Zastupničkom domu.