Zamislite sjeverni Jadran kao ogroman, živahni podvodni grad u čijem funkcioniranju fitoplanktoni, njegovi najmanji stanovnici imaju veliku ulogu. Oni uzimaju ugljični dioksid i pretvaraju ga u hranu koju mogu koristiti druge morske životinje.

To ih čini primarnim proizvođačima hrane jer su na samom početku prehrambenog lanca mora. Bez njih, kao da ne postoji prva karika u prehrambenom lancu koju sve ostale životinje trebaju da bi preživjele.

Sve od najmanjih virusa i bakterija, pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovisi o tome koliko dobro fitoplankton može obavljati svoj posao. Ako fitoplankton ne može dobro raditi zbog promjena u svom okolišu, to utječe na sve što dolazi poslije njih u lancu prehrane.

– Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav.

Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora.

To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more, objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratoriju za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.

Dramatične promjene

Naime, uz Ivana Vlašičeka i voditelja laboratorija i dopisnog autora na radu, dr. sc. Martina Pfannkuchena, ovaj tim znanstvenika, koji provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja morskih ekosustava u Mediteranu, čine dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak, te dr. sc. Tjaša Kogovšek, istražuje kako se različiti morski organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju, baš kao što bi se promatralo kako se razvijaju i mijenjaju različiti dijelovi jednog velikog grada.

Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratoriju za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu i Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu

U ovom istraživanju prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.

Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti.

Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu.

Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju da bi preživjele.

Indikatori promjena

Rezultati ovog istraživanja dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to pri donošenju mjera i strategija za zaštitu morskih ekosustava.

Martin Pfannkuchen naglašava važnost ovih rezultata ističući i da ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u Jadranu, dok dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu za adresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava.

– Vrlo je važno da moramo biti svjesni da ovaj ekosustav nije isti kao što je bio prije dvadeset i više godina. To znači da nam on više neće služiti na način kao što nam je služio do sada. U konačnici, moramo biti spremni na dramatične promjene, upozorava Pfannkuchen dodajući, kako znanstvenici ne znaju kakve će se sve promjene dogoditi, ali i da im se ono što danas vide – ne sviđa!

Konkretno, osvrnuo se na prisustvo nekih riba, koje nije sigurno dirati niti jesti, koje se danas u moru nalaze poput napuhače ili ribe lava, koje do jučer nisu bile u Jadranu.

– Prije je sve bilo jestivo, benigno, neotrovno, ali sada to više nije tako, kaže znanstvenik, objašnjavajući i da upravo ovaj tim promatra i proučava te promjene u kojima nažalost uočavaju sve više toksičnog.

Akumulacija

Govoreći o tome što su znanstvenici uočili tijekom 24 godine istraživanja, dr. Martin Pfannkuchen naglasio je i da su upravo posljednja dva desetljeća označila i kulminaciju svega onog što se činilo posljednjih četrdeset, pedeset godina.

Plankton iz sjevernog Jadrana

– Zadnjih dvadeset godina imamo kulminaciju svega onog što smo činili ranije. Sada nam sve dolazi na naplatu iz razloga što su te promjene sve uočljivije i vidljivije.

A kako smo se doveli u ovu situaciju? Akumulacijom! More je, naime, jedan sustav koji sve apsorbira do jedne granice. No, doveli smo se do te granice kada više ne može apsorbirati bez promjena.

Te promjene mi relativno brzo vidimo jer živimo na Jadranu koje je relativno malo more s jako puno antropogenog utjecaja, znači utjecaja ljudi. Međutim, te iste promjene koje tu vidimo, vidjet ćemo i u ostatku Mediterana, Atlantiku, Indijskom oceanu ali znatno kasnije, kaže dr. Pfannkuchen, poručivši da je sada (a nesumljivo da je to bio i ranije) trenutak da krenemo od sebe, i u konačnici za sebe.

Dodajmo, i da Centar za istraživanje mora u Rovinju, sastavni dio Instituta »Ruđer Bošković«, nastavlja predvoditi u interdisciplinarnom istraživanju morskih ekosustava.

Neprekidni napori znanstvenika Centra pridonose stjecanju ključnog znanja za održivo upravljanje morskim resursima i očuvanje morskog života, osiguravajući da sjeverni Jadran ostane živahna i produktivna morska regija za buduće generacije.

Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, te podržano EU projektima JERICO-S3 u okviru programa Obzor 2020, te projektima AdriaClim, Marless i Cascade financiranih iz programa Interreg Italija-Hrvatska te objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu »Frontiers in Ecology and Evolution« i temelji se na analizi podataka o bioraznolikosti fitoplanktona prikupljenih tijekom posljednje 24 godine.

Što radimo zemlj, zrcali se i na moru

Zanimalo nas je i koji su najčešći uzroci »novog« ili promijenjenog stanja, na što dobivamo pomalo očekivani odgovor.

– Velikim se dijelom promjene događaju zbog klimatskih promjena i antropogenog utjecaja na morski okoliš. Također, najveći su problem i otpadne vode, kao i način na koji tretiramo zemlju, upotrebe herbicida, pesticida i ostalog, što krško područje kao što je naše »guta«.

Sav taj višak odlazi u zemlju, potom i u more što nam svakako ne ide u prilog. Ponavljam, da sve ono što radimo zemlji i na zemlji odmah se zrcali u moru, pa ako želimo odmah reagirati i napraviti da nam svima bude bolje, prestanimo mučiti zemlju, odnosno pod svaku cijenu smanjimo naš negativan utjecaj na okoliš, pogotovo na more, poručuje rovinjski znanstvenik.