Europska raketa Ariane 5 u srijedu je posljednji put poletjela iz Francuske Gvajane, noseći dva vojna komunikacijska satelita i ostavivši svojim državama osnivačima vakuum u autonomnom pristupu svemiru po prvi put u više od četiri desetljeća.

Trostupanjski lanser visok 53 metra napustio je lansirnu rampu u francuskoj svemirskoj luci Kourou u svojoj 117. i posljednjoj misiji u 19 sati po lokalnom vremenu.

Misija postavljanja francuskog satelita Syracuse 4B i njemačkog satelita Heinrich Hertz (H2Sat) u geostacionarnu orbitu predstavlja završetak programa Ariane 5 nakon 27 godina rada, a operativna uporaba njezina nasljednika – Ariane 6 – odgođena je zbog tehničkih razloga do 2024. godine.

Europa je donedavno ovisila o Ariane 5 i njezinom kapacitetu od preko 11 tona, kao i o ruskom lanseru Sojuzu za srednje nosivosti i talijanskoj Vegi za male.

No Moskva je prošle godine povukla pristup Sojuzu zbog napetosti oko Ukrajine, a nadograđena Vega C ostaje prizemljena nakon neuspjeha svog drugog lansiranja u prosincu, što je izazvalo ono što je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) nazvao “krizom” svemirskih lansiranja.

Izvršni direktor Airbusa, koji je s francuskim Safranom suvlasnik proizvođača ArianeGroup, rekao je u lipnju da jaz naglašava “ranjivost” Europe u svemiru. “Sada je sav pritisak na Ariane 6”, rekao je Guillaume Faury za Paris Air Forum.

Prvo probno lansiranje Ariane 6 očekuje se krajem godine, ovisno o testovima koji će se provesti tijekom ljeta, a prva komercijalna operacija planirana je za iduću godinu.

Konačno lansiranje Ariane 5 odgođeno je prošli mjesec zbog tehničkih razloga i ponovno ovaj tjedan zbog vremena.

U početku predvođen Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, europski program Ariane bio je pionir u komercijalnim lansiranjima, ali sada se suočava s intenzivnom konkurencijom SpaceX-a Elona Muska, što je potaknulo razvoj jeftinije Ariane 6 koja bi se bolje natjecala s Falconom 9.

Razvoj obitelji lansera započeo je 1973., a prva Ariane 1 poletjela je 1979. Prvi let Ariane 5 1996. završio je neuspjehom jer je raketa nakon 40 sekundi skrenula s kursa i eksplodirala.

Ipak, ta je raketa sudjelovala u nekoliko prekretnica u lansiranju, uključujući teleskop James Webb 2021., u partnerstvu s NASA-om i Kanadskom svemirskom agencijom, kao i europsku misiju Rosetta.