Jubilarne 20. WinDayse prati više od 500 sudionika putem live streama na WinDays.hr. Većina predavača i panelista predaje uživo iz WinDays studija u zagrebačkom Mozaik Event Centru, a sudionici mogu “šetati” po dvoranama i gledati i slušati sve što ih zanima uz pomoć WinDays aplikacije na webu. Program se nastavlja do srijede, a moći će se pogledati više od 60 predavanja i čak 8 panela.

Tijekom prvog dana konferencije u ponedjeljak, predavanja su se bavila alatima za kolaboraciju, aplikacijama, umjetnom inteligencijom, automatizacijom i poslovanjem u oblaku, a na panelima se raspravljalo o aktualnim temama: rastućoj gaming industriji i bumu online trgovine i dostave hrane tijekom ove godine.

Tomislav Tipurić govorio je o razvoju aplikacija koje su budućnost poslovanja, a oblak je omogućio njihov brzi razvoj. Upravo su oni koji razvijaju aplikacije inovatori svog vremena jer utječu na budućnost poslovanja i života u svim segmentima. Nikola Kapraljević predstavio je suradnju Porschea i Infinuma, koja je rezultirala osnivanjem tvrtke Porsche Digital Croatia s uredom u Zagrebu.

Tijekom panela Samo bi se igrao sine. Nema ti tu para!… Ili ipak ima? moderator Dragan Petric s gostima Mariom Čelanom, Danielom Lučićem, Lukom Marušićem i Andrejem Kovačevićem razgovarao je o perspektivi gaming industrije u Hrvatskoj. Domaća industrija raste 50 posto godišnje i ove godine će doseći 400 milijuna kuna prihoda. Svi sudionici su na pitanje o perspektivi gaming industrije u Hrvatskoj odgovorili kratko i jasno – perspektiva gaming industrije u Hrvatskoj je ogromna. Gaming je jedna od najlukrativnijih grana i u IT-ju i općenito, a kroz opću krizu uzrokovanu pandemijom to se dodatno osjetilo i vidjelo, čak i na našem mikrotržištu, na kojem su svi sudionici prošli neokrznuto te doživjeli i dodatne uspjehe. Igre nisu šala i gaming nije neozbiljna industrija, zaključak je ovog panela, koji je istaknuo i koliko je zdravo i dobro motivirati mlade da se, osim u igranje računalnih igara, zaljube i u njihov razvoj.

Darko Gebaei predstavio je inovacije u poljoprivredi. Najstarija industrija na svijetu ima velik zadatak. U 30 godina povećati proizvodnju hrane za 60 posto da bi 2050. ispunila potrebe 9 milijardi stanovnika planete. Pokazao je kako inovirati uz pomoć Azure FarmBeatsa, odnosno pratiti situaciju na udaljenim poljima uz pomoć satelita i dronova, kako koristiti senzore da bi mehanizacija postala pametna i kako se primjenjuju robotika (autonomni traktori) i uz pomoć podatkovne znanosti analiziraju velike količine podataka.

Tomislav Tipurić vodio je panel – Tata kupi mi auto, bicikl i romobil…onlajn! na kojem je sa panelistima Daliborom Sovićem, Ivicom Kruhekom, Dimitrijem Trbovićem, Tajanom Link i Tanom Zimmermann govorio o bumu online trgovine tijekom 2020. U prvom dijelu panela, sudionici su diskutirali o utjecaju korona-krize na rast, kako broja web shopova, tako i prometa. Složili su se da je kriza ubrzala proces transformacije, no i da je Hrvatska još uvijek na počecima te da se vide tek mali pomaci u usporedbi s ostalim državama Europe. Potencijal postoji i leži u faktorima diferencijacije koju će lokalni igrači biti u stanju ponuditi u odnosu na globalne online shopping platforme. Što se tiče budućnosti online trgovine nakon korona-krize, složili su se da će postojati oba oblika, i virtualni i fizički, te da je omni-channel ključ uspjeha za budućnost.

Online dostava hrane također bilježi ogroman rast, a putem dostave najviše se naručuje azijska hrana, grill, pizza i hamburgeri. Petar Štefanić s ključnim igračima na području online dostave razgovarao je o njihovim iskustvima na panelu Nema papice bez digitalije, a pridružili su mu se David Ban Ostić (Bolt Services), Nebojša Veron (Dobartek.hr), Andrea Tawfik (Glovo) i Marko Burčul (Pauza.hr). Servisi za dostavu hrane ne vole se smatrati “dobitnicima” pandemije. Složili su se da su ugostiteljskom sektoru naprosto “pružili kisik”. Vjeruju da će navike dostave u budućnosti, neovisno o korona-krizi, konstantno rasti i izvan segmenta hrane jer korisnicima omogućavaju bolje raspolaganje slobodnim vremenom.

O digitalizaciji poslovanja jednim potpisom i bez dodatnih ulaganja govorili su Ivan Roje i Aleksandra Ignatoski (Aestus). Digitalizacija poslovanja postaje imperativ u tvrtkama svih veličina. Unatoč trendu, transformiranje poslovanja je zahtjevan proces koji uključuje više dionika, visoke troškove licenci i implementacije i promjenu internih procesa. Za razliku od velikih organizacija koje imaju dovoljno resursa (i strpljenja) za projekte digitalne transformacije, malim i srednjim poduzećima takva je promjena teže dostupna ili neisplativa, no ne i manje važna.

Ivan Roje i Aleksandra Ignatoski iz tvrtke Aestus

Svim je tim tvrtkama zajednička obaveza vođenja poslovnih knjiga, kao i to da ih često vodi vanjska agencija umjesto njih. Knjigovodstvo se razvilo simultano s razvojem pisma, radi obračuna poreza. Pet tisuća godina kasnije, malo se toga promijenilo. Sve se poslovne isprave obrađuju, a često i dvaput – jednom radi poreza, a jednom kako bi poduzetnici imali uvid u svoje poslovanje. Oni koji su to probali u praksi dobro znaju da digitalizacija nije i ne može biti samo softversko rješenje. Procesi koje želimo digitalizirati također moraju biti prilagođeni kako bi cijela priča imala smisla

– I da, nije riječ o marketinškom triku, već vas zaista od cijele ove priče dijeli samo jedan potpis, a neće vas koštati ništa više nego što već sada plaćate svoje računovodstvo, objasnili su iz tvrtke Aestus.