Engleski pisac i novinar J. P. O’Connell potpisuje dva romana – »Hotel Portofino« i »Ljeto u Hotelu Portofino – ljubavnici i lažljivci« prema kojima je snimljena engleska televizijska serija »Hotel Portofino«, čiju treću sezonu imamo prilike gledati subotom na HRT1 u popodnevnim satima, umjesto u primetime večernjem terminu, s obzirom na činjenicu da je serija u velikoj mjeri snimljena u Lovranu, Matuljima, Opatiji, Rijeci i Zagrebu.

Villa Magnolia

Prikazane su brojne arhitektonske ljepote našega kraja: Villa Magnolia u Iki, koja scenografski tumači glavnu ulogu – onu Hotela Portofino, dok se u »sporednim ulogama« pojavljuju Villa Frappart, željeznička stanica u Matuljima, Guvernerova palača u ulozi banke u Genovi.

Usto, snimalo se i u Zagrebu: u Preporodnoj dvorani (HAZU) i u Hrvatskom institutu za povijest na Gornjem gradu te u Muzeju za umjetnost i obrt, kao u Grožnjanu i Belaju. Tragično je što se ta serija prikazuje u popodnevnom terminu umjesto u večernjem.

Trebali bi osvijestiti kulturnu i povijesnu vrijednost koju posjedujemo. A da je tome tako, ukazuje i činjenica da je britanski pisac i novinar, J. P. O’Connell, na samom kraju drugog romana, »Ljeto u Hotelu Portofino – ljubavnici i lažljivci«, u kojem prepričava životne dogodovštine obitelji Ainsworth, naveo: »Hotel Portofino šarmantna je svijetložuta vila u neorenesansnom stilu, sagrađena 1902. godine po uputama bečkog arhitekta Carla Seidla«.

Ta vila nije dio književne fikcije, već doista postoji i projektirao ju je, kao što je O’Connell napisao, bečki arhitekt Carl Seidl. Riječ je o Villi Magnolia koja se nalazi u Iki, a koja sagrađena u razdoblju između 1904. i 1906. godine, kao ljetna rezidencija za barunicu Louise Klein von Wiesenburg. Usto, gledatelji u seriji mogu uživati i u brojnim sekvencama prirodnih ljepota Lungomara, Šetnice Franje Josipa I.

Slika epohe

Pisac J. P. O’Connell kao i britanski filmaši svjesni su naših arhitektonski i prirodnih ljepota. Mi, nažalost možda i ne, bar ne u onoj mjeri, koje ovo naše bogatstvo zavređuje. Postavlja se pitanje zašto? Na odgovor ćemo morati pričekati.

No, vratimo se pisanom djelu, romanu, drugom dijelu, objavljenom u izdanju VBZ-a, čiji prijevod potpisuje Andrea Šimunić. Radnja se odvija krajem 20-ih godina i početkom 30-ih godina prošloga stoljeća i pisac nas osim pomnim opisima likova i odnosa između njih, upoznaje i s načinom života u toj epohi te, dakako, političkim turbulencijama koje dolaze do izražaja u priči i odražavaju se u većoj mjeri na neke od likova iz sage o engleskoj obitelji Ainsworth.

Ono što nam je privuklo pažnju, uz ljubavne eskapade tipične za ljubavne romane, pomni je opis interijera vile te tako saznajemo kako se njeguje liberty stil, da su u modi tapete Williama Morrisa, a doznajemo i kako se odijevaju glavne junakinje te koje parfeme koriste. Nećemo vam otkriti sve detalje, već ćete to sami doznati uživajući u čitanju romana koji savršeno odgovara štivu za prohladna jesenska jutra ili večeri, ovisno o preferencama čitatelja u pogledu najboljeg vremena za opuštanje uz zanimljivo štivo.

Ljubitelji povijesnih štiva uživat će i u pomnim opisima tadašnjih aktualnih gastronomskih delicija, doznajući pojedinosti o receptima i tadašnjim »masterchefovima«, kao i što je, recimo, zeleni umak i jaje »Arnold Benett«. Pisac je pomno istražio onovremenu gastronomsku scenu, što predstavlja gušt pri čitanju svima onima koji vole tu tematiku, kao i kad je riječ o tadašnjem načinu odijevanja i modnih kreatora koji su revolucionirali svijet mode i predstavljaju važan segment u povijesti mode.

Čitljivo i zanimljivo

No, osim saznanja iz područja takozvanih frivolnih tema, pisac čitatelja uvodi i u svijet pisaca i pjesnika u čijim štivima uživaju pojedini likovi romana. Fabulu romana vam nećemo prepričati, već ćemo savjetovati da se prepustite čarima čitanja, kao što smo i mi to učinili. Čitljiv stil pisanja, bogatstvo zanimljivih činjenica iz različitih domena ono je što ovaj roman, uz samu priču i kontekst vremena u kojem se odvija, čini primamljivim djelom koje vrijedi pročitati.