Jedna od onih čvrstih uporišnih točaka hrvatskog turizma bez sumnje je grad Zagreb. U hrvatsku metropolu se jednostavno rado dolazi. I aktualna godina potvrdila je da je tome tako.

Zagrebačkom turizmu i onome što rade zagrebački turistički djelatnici naškodili nisu ni potres, ni pandemija. Točnije, vukli su se pravi potezi da štete i ne bude. O svemu tome pričamo s direktoricom TZGZ-a Martinom Bienenfeld.

Brojke se neumoljive, a to je u ovom slučaju itekako dobro. Podaci za prvih pola godina kazuju da je zagrebački turizam samo u plusu i to značajnom? Što, zapravo, kazuju aktualne brojke vezano za dolaske, noćenja, prihode!? Otkud su gosti koji nam najradije dolaze?

– Zagrebačke turističke brojke su jako dobre i drago mi je vidjeti da se turizam u glavnom gradu uspješno oporavio. Tako je, prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine broj dolazaka veći za 22 posto (835.058), a broj noćenja veći za 15 posto (1.641.071) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U navedenom periodu, najviše noćenja od stranih gostiju ostvarili su gosti iz SAD-a, a slijede ih gosti iz Njemačke, Italije, Velike Britanije te Francuske. Iznimno me veseli velik interes i povratak gostiju iz Amerike na čijem tržištu TZGZ ulaže velike napore u promociju kroz suradnju s Virtuosom, udruženjem sjevernoameričkih turoperatora USTOA-om te platformom Smithsonian.

Također bih istaknula kako su i ljetni mjeseci u Zagrebu bili izuzetno uspješni te da je u našem gradu, tijekom srpnja i kolovoza, zabilježen porast od 11 posto u dolascima te 7 posto u noćenjima u odnosu na lani.

Grad je i emocija – Martina Bienenfeld, Foto: Davor Kovačević

Najznačajniji projekti

Brojke su tim vrijednije ako se zna da je malo turističkih centara i zemalja na svijetu, a da su u tako malo vremena morali odgovoriti na dva tako velika izazova. COVID-19 i potres. Što činiti kad vam se tako što sruči na glavu? Kakva je bila taktika, kakvi ciljevi, a da turizam ne potone, već dapače, kraj nevolja dočeka nikad spremniji?

– Jednom prilikom kad su me pitali slično pitanje – odgovorila sam da je cijeli taj period za mene, a vjerujem i za sve nas, bio kao iz nekih američkih blockbuster filmova katastrofe. No, našavši se u izvanrednim okolnostima, nije nam preostalo drugo nego brzo naučiti da moramo biti spremni na sve situacije i da moramo moći reagirati »ad hoc«.

Tako smo planirali događanja s »rezervnim opcijama« za slučaj da nam neka više sila pomrsi račune, a i puno aktivnosti smo prebacili na online sučelja, razvijajući time tzv. »awareness« kampanje. Taj period, uvjetno rečeno »mirovanja«, dao nam je i prostora da se kvalitetno pripremimo za normalizaciju uvjeta i, s obzirom na rezultate, rekla bih da je ta priprema bila i više nego dobra.

Turizam glavnoga grada danas javnost pomalo uzima zdravo za gotovo, navikli smo čuti silne strane jezike u središtu grada, no priča nije od jučer. Kako se gradio zagrebački turizam, ovaj današnji? Na čemu se on temelji? Jesu li mu forte ona cjelogodišnja kulturna događanja, je li to kongresni i zdravstveni turizam, ili se radi o promišljenoj sinergiji više vrsta turističke ponude? Ili su mu, možda, forte ljudi koji su turizam koji nije uz obalu krajnje ozbiljno shvatili?

– Jednostavno rečeno – forte je sve od navedenog, i cjelogodišnja kulturna događanja, i kongresni te zdravstveni turizam, kao i sinergija više vrsta turističke ponude. Naime, Zagreb smo profilirali kao »city break« destinaciju te smo kvalitativnim razvojem i promocijom najznačajnijih projekata TZGZ-a – Advent Zagreb, Festival svjetla Zagreb, Zagreb Classic i Artupunktura, kao glavnih nositelja turističke ponude, sinergijski i održivo pozicionirali Zagreb kao cjelogodišnju turističku destinaciju.

Naravno, bez ljudi – i onih iz turističke industrije, ali i naših sugrađana – turizam ne bi bio moguć. Ljudi su ključni u turizmu grada jer doprinose stvaranju autentičnih i bogatih turističkih iskustava. Grad nisu samo atrakcije, arhitektura, kulturne i povijesne znamenitosti. Grad je i emocija, ona »vibra« koju uhvatimo gdje god se nalazili, a njegovu dušu čine ljudi.

Muče li Zagreb i njegov turizam identične brige kao, primjerice, gradove na obali? Bojite li se svojevrsne apartmanizacije, toga da centar postane prostor za turiste i njihov smještaj bez domaćeg puka kojem je najam ili skup, ili ga je potjerao iz grada? Održivost je tema broj jedan. Kako zagrebački turizam može biti održiv?

– Zagrebački turizam već je održiv u nekim segmentima. Naime, upravo kroz cjelogodišnju ponudu te daljnjim razvitkom specifičnih vrsta turizma (kulturni, sportski, zdravstveni, poslovni) diverzificiramo turističku ponudu, istovremeno zadovoljavajući različite interese i potrebe putnika, uz očuvanje kulturnih i prirodnih resursa, što je posebno važno.

Apartmanizacija se dosta spominje u zadnje vrijeme, no, kao što sam i ranije isticala, smatram da je Zagreb daleko od toga da se nađe u sličnom problemu kao neki gradovi na Jadranu. Tome u prilog govore, opet, brojke, gdje imamo izjednačen broj kreveta u hotelima i privatnom smještaju (oko 9.000 po segmentu), ali, isto tako, i trendovi gdje svjedočimo održivom i ekonomski planiranom otvaranju novih kapaciteta.

Razlog tome je i činjenica da Zagreb nema velike brojčane amplitude kroz mjesece što se tiče posjećenosti i noćenja, a i nije mali gradić, stoga se ne događaju situacije da u određenom periodu ima nekoliko puta više turista, nego stanovnika. To i jest odlika cjelogodišnje, održive destinacije koja se, u kombinaciji s ključnim događanjima raspoređenima u svako godišnje doba, razvija na način koji istovremeno zadovoljava potrebe sadašnjih i budućih generacija stanovnika Zagreba, kao i njegovih posjetitelja.

Znam da je cilj ‘natjerati’ gosta da se u Zagrebu zadrži čim duže, da barem tri dana proučava Zagreb, a onda da mu Zagreb bude sjedište iz kojega će putovati dalje po Hrvatskoj. Što u tom smislu treba možda i poboljšati? Kakva vam je suradnja s ostalim županijama, ponajprije onim susjednima poput Krapinsko-zagorske i Zagrebačke?

– Kroz zajedničku kampanju Blizu grada, blizu srca/Around Zagreb, još smo prije nekoliko godina, prvo sa Zagrebačkom županijom, a onda i s Krapinsko-zagorskom, napravili sjajnu suradnju. Zagreb i njegov prsten prirodno su povezani, a spajanjem urbanog i ruralnog, kroz autentičnu eno-gastroponudu i aktivni, kulturni ili zdravstveni turizam – kreirali smo dodatne razloge za ostanak. Potencijala sigurno ima i u još boljem povezivanju s Kvarnerom, gdje već surađujemo po pitanju promocije zdravstvenog turizma, ali isto tako i s ostalim dijelovima Hrvatske. Istaknula bih, kao primjer, sjajnu suradnju s Dubrovnikom i niz naših zajedničkih promocija na dalekim tržištima.

Očuvanje resursa

Vratimo se na kraju brojkama s početka. Koliko je statistika zapravo važna? Čime mjeriti uspješnost turizma jednoga grada, regije, države? U tom smislu kakve je ciljeve zacrtao sebi TZGZ u narednom razdoblju? Do kud može i treba i mora ići turizma grada Zagreba? Može li se u jednu rečenicu sažeti koja je tajna uspjeha zagrebačkog turizma!? Ili, još bolje, kako se to kuju uspjesi hrvatskog turizma?

– Statistika je konkretna, usporediva i egzaktna, ali sigurno nije jedino mjerilo uspjeha. Uspješnost turizma ne bi trebala biti mjerena samo brojevima, već i kvalitetom iskustva za turiste te utjecajem na lokalnu zajednicu i okoliš. Tome u prilog govore i neovisna europska i svjetska istraživanja, u zadnjih par godina, prema kojima se Zagreb gotovo redovno nalazi u top 5 po različitim turističkim kvalitativnim parametrima, a koji nisu (samo) turističke brojke.

Tako je, samo u ovoj godini, prema istraživanju portala VisaGudie.World, Zagreb zauzeo treće mjesto kao najbolji glavni grad za turiste prema parametrima sigurnosti, poznavanja engleskog jezika, cijenama; zatim je prema istraživanju portala thetravel.com uvršten na četvrto mjesto kao najpovoljniji europski grad, dok je prema istraživanju britanskog portala Post Office Travel Money koji svake godine radi barometar cijena, uspoređujući troškove u gradovima diljem Europe za turiste iz Ujedinjenog Kraljevstva, zauzeo 7. mjesto na listi najpovoljnijih europskih gradova.

Ne manje važna su i istraživanja iz prethodne dvije godine gdje je Zagreb zauzeo prvo mjesto među europskim metropolama s najčišćim smještajem prema ocjenama korisnika najznačajnijih platformi za rezerviranje smještaja Airbnb i Booking.com te peto mjesto kao najpoželjnije odredište za digitalne nomade.

Održivi razvoj turizma i ravnoteža između ekonomske dobiti i očuvanja resursa ključni su elementi za dugoročni uspjeh turističke destinacije. Umjesto jedne rečenice o tajni uspjeha zagrebačkog turizma, mogu vam ponuditi jednu riječ – ljudi!