Pokazati i dokazati čitavomu svetu da je i naša istarsko-primorska muzika isto tako dostojna koncertnoga podija kako svaka druga, a možda i više od toga. Da se uznastoji iz petnih žila da (se) ta naša trinaest stotina godina stara narodna muzika ne izgubi preko noći nego da živi i dalje, barem dotle dok svi njezini interesantni i ritmički i melodički elementi ne uđu u našu umjetnu muziku, a onda tek neće propasti – tako je svoju životnu misiju opisao Ivan Matetić Ronjgov, čovjek znan kao najveći među muzikolozima, skladateljima i pjesnicima ovoga kraja, od čije je liste postignuća impresivniji sam sadržaj njegova rada.

Matetićevo nasljeđe i danas inspirira umjetnike posvećene izgradnji autohtonog kulturnog identiteta jedne šire, regionalne zajednice koja neprestano pokazuje da se brine i uspijeva sačuvati ono najvrjednije što joj je u ruke predano, ali i mnogo više od toga. Ustanova i spomen-dom koji nose ime ovoga velikana tridesetu obljetnicu svog rada dočekuju jednako tako predano, posvećeni valorizaciji i promociji jedinstvene glazbene baštine.

Cjeloživotni trud

– Rani istraživači koji su dolazili ovdje zaključivali su kako tu našu glazbu izvode ljudi bez sluha, ali Matetić to nije mogao »prožvakati«. On je dao cjeloživotni trud da bi analizirao svaki ton, svaki interval, i stigao je do spoznaje da se istarsko-primorska glazba pjeva u dvoglasno tijesnim intervalima, ili u sektama, ili u tercama, a da uvijek završava jednoglasno. On je takvu prirodnu, netemperiranu, neugođenu glazbu uspio ukalupiti u šest tonova i teoretski obraditi, s ciljem da se ona sačuva.

S obzirom na to da ljudima s koljena na koljeno u uho ulazi temperirana glazba u jednako udaljenim intervalima, Matetić je napravio veliku stvar i omogućio je da svaki glazbenik može svirati po četiri modusa istarske ljestvice i po njegovim notama, a da to pritom zvuči narodno, kaže Darko Čargonja, ravnatelj Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«.

Raspolaganje bogatom arhivskom građom i ostavštinom niza primorskih muzikologa kao što su Matetić Ronjgov, Marko Brajša Rašan, Vjekoslav Gržinić i Nikša Njirić samo je dio radnog opsega ustanove koja će iduće godine obilježiti 30. obljetnicu svoga postojanja, kao i 15. godišnjicu uvrštavanja dvoglasja tijesnih intervala na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine.

Nastavljanjem rada Kulturno-prosvjetnog društva koje je djelovalo od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, očuvanje vrijednih artefakata te njihovo sistematiziranje dosegli su višu razinu koja proteklih godina uključuje i njezinu digitalizaciju s ciljem njezine povećane dostupnosti za širu javnost. Povodom tih obljetnica provode se dva velika projekta od kojih će prvi digitalizirati vrijednu seriju radioemisija o autohtonoj primorskoj glazbi.

– U suradnji s Filozofskim fakultetom obrađujemo ciklus emisija o našim skladateljima te o glazbi raznih krajeva i mjesta naše županije koje su na Radio Rijeci bile emitirane od 1995. do 2003. godine. Projekt »Mantinjada Hrvatskog primorja« je pri kraju, a njime će se do kraja godine na naše mrežne stranice postaviti 253 radijske emisije, s tekstualnim opisom svake od njih. Također, objavit ćemo i stotinjak emisija o primorskoj glazbenoj baštini iz radijskog programa »Iz hrvatske narodne baštine« koji se emitirao na Hrvatskom radiju od 2007. do 2018. godine, govori Čargonja, navodeći kako će se Mantinjada nadovezati na multimedijsku platformu »Zaspal Pave« koja sadrži nekoliko stotina starih napjeva dvoglasja tijesnih intervala, razvrstanih prema području iz kojega dolaze. Putem ove aplikacije mogu se poslušati audiozapisi tih melodija izvedenih na klaviru, pročitati njihov notni zapis, kao i njihova izvođenja od čakavskih zborova i skupina.

Spomen-dom Matetiću Ronjgovu

Interaktivna izložba

Još ambiciozniji projekt onaj je virtualnog asistenta koji Ustanova provodi u suradnji s Ministarstvom kulture i medija te Primorsko-goranskom županijom. Radi se o interaktivnoj izložbi koja će biti dio stalnog postava u samoj ustanovi, u sklopu koje će posjetitelji moći razgovarati s digitalnim Ivanom Matetićem, točnije njegovim avatarom. Prva verzija projekta bit će implementirana u prosincu, a ovaj nesvakidašnji edukativni alat zasigurno će u Ronjge privući najrazličitiju publiku.

– Ideja je da svi koji posjete Matetićev spomen-dom mogu na interaktivan način saznati informacije o istarskoj ljestvici, dvoglasju, skladateljima ovoga područja i svemu ostalome vezanome uz materiju koju ustanova baštini i promovira. Taj alat umjetne inteligencije vući će informacije iz baze podataka koju smo napravili i u koju smo stavili puno naših tekstova i materijala. Upravo nam dolazi cijela tehnološka aparatura prilagođena za te potrebe, a sljedeće ćemo godine ići u nadogradnju projekta.

Cilj nam je da Matetićev avatar prepozna kojim mu je jezikom postavljeno pitanje, te da na tom jeziku i odgovori, a prije svega da on govori na čakavštini. Također, iz naše smo arhive uzeli vrpce s Matetićevim glasom, digitalizirali ih, te iz njih sintetizirali njegovu boju glasa koja će biti iskorištena za komunikaciju s posjetiteljima. Isto tako, kada Matetić nešto ne bude znao, on će imati mogućnost da informacije vuče i iz drugih izvora, ne samo iz vlastite baze podataka, tako da će se s njime moći razgovarati i o široj tematici, najavljuje Darko Čargonja, dodajući kako će u narednim fazama program unaprijediti komunikaciju kako bi bio prilagodljiv djeci.

I oni mlađi su dio »Mantinjade«

Novo ruho

Ipak, njegovanje istarsko-primorskog melosa najbolje se obavlja uživo, uz živu muziku, domaći kanat i tanac popraćen druženjem i veseljem. Ususret okrugloj obljetnici, raspored tradicionalnih manifestacija u organizaciji Ustanove polako se formira, pri čemu se posebno iščekuju »Matetićevi dani«, »Kanat pul Ronjgi« i »Mantinjada pul Ronjgi«. Kako kaže ravnatelj Čargonja, suradnja s vokalnim sastavima Istre i Primorja na visokoj je razini, a njihovi su susreti uvijek nova prilika da se predstavi nova izvedba starih, često zaboravljenih čakavskih pjesama, kao i prilika da se uključe i poduče mladi.

– Na našim manifestacijama nastojimo motivirati zborove da izvode skladbe s istarsko-primorskim melosom, pa sudionicima dajemo zadatak da svatko od njih izvede skladbu domaćeg autora, bilo Matetića, Rašana, Josipa Kaplana, Nella Milottija, Slavka Zlatića, Dušana Prašelja, ili kojeg drugog. Inače, te skladbe suvremenom uhu i nisu baš drage i srodne, ali one su naše, mi ih moramo i želimo čuvati, a čuvat ćemo ih na taj način da se one izvode.

U taj stvaralački rad želimo uključiti i djecu, pa smo tako ove godine održali 44. izdanje manifestacije »Proljeće u Ronjgima« na kojoj osnovnoškolci prolaze kroz glazbene, literarne, foto, likovne i druge radionice, a onda pred svima prezentiraju što su to naučili i napravili. Na našoj »Mantinjadi« okupljaju se sopci i kanturi s cijeloga područja Istre, Primorja i otoka, a djeca se natječu u više kategorija sviranja starih instrumenata i pjevanja na starinski način.

Ove smo godine pokrenuli i »Čaraoke«, dječji festival na čakavštini kakav nam je nedostajao ovih godina. Intencija ustanove je da se tijekom radionica stvaraju nove pjesme, neke škole će dolaziti tu kod nas, a mi smo otvoreni da mentori s djecom baš ovdje stvaraju glazbu i tekstove, navodi Darko Čargonja.

Sudionici »Mantinjade pul Ronjgi«

Dobra klima za čakavštinu

Prema njegovoj procjeni, klima za poticanje mladih da govore i koriste čakavštinu je dobra, kandidata za objavljivanje u zbirci »Čakavčići pul Ronjgi« ne nedostaje, no ključna stavka u tom obrazovnom aspektu ostaju školski mentori koji imaju važan zadatak pobuđivanja interesa i motiviranja svojih učenika na izražavanje i stvaranje.

I pjesništvo onih nešto starijih bilježi svoj uspon, pa je tako ove godine reformirana Katedra čakavskih pjesnika koja djeluje pri Ustanovi. Uz novu voditeljicu, Vlastu Sušanj Kapićevu, primarni je cilj Katedre osnaživanje čakavskoga pjesništva te poticanje i okupljanje mladih stvaralaca, a svojim su prijedlogom sudjelovali i u kreiranju Zakona o hrvatskome jeziku koji će uključivati mogućnost da se u vrtićima i školama govori lokalnim narječjima i idiomima. U sklopu njihovoga rada izrađen je i plan izdavaštva koji uključuje autorske, zajedničke, dječje zbirke, zbornike i glazbena izdanja te njihovu promociju.

Čargonja najavljuje i nastavak rada na onome središnjem dijelu njihovoga rada koji čini sistematiziranje, pohrana i obrađivanje materijalne ostavštine istaknutih čakavskih autora.

– Kompletna Matetićeva arhiva, rukopisi, autografi, slike i pisma su sistematizirani, mikrofilmirani i pohranjeni na hard diskovima, na čemu je dugo godina radila muzikologinja Lovorka Ruck. Dio arhive Matka Brajše Rašana obradili smo u suradnji s pulskom profesoricom Mirjanom Grakalić, a cjelokupnom arhivom Nikše Njirića koju nam je nakon njegove smrti donirao njegov unuk bavila se muzikologinja Marija Riman.

Trenutno naša Katedra za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice na čelu s muzikologinjom Danielom Perković obrađuje arhivu Borisa Papandopula, a planiramo nastaviti istraživanja na građi koju su nam ostavili Papandopulo i Vladimir Fajdetić. Dok je Matetićeva ostavština u potpunosti digitalizirana, ostalo još valja pretvoriti i pohraniti na diskove, a u sklopu istraživačkoga dijela našega rada pri kraju smo s projektom »Adria microtonalis«, u sklopu kojeg se u suradnji sa Zoranom Ščekićem bavimo mikrotonalnom glazbom sjevernog Jadrana, zaključio je Čargonja.