S dolaskom toplijih mjeseci sve više vremena provodimo u prirodi – na izletima, piknicima, planinarenjima ili u vrtu. No, priroda krije i svoje opasnosti, a među njima su i krpelji – maleni, ali potencijalno opasni nametnici koji mogu prenijeti ozbiljne zarazne bolesti poput lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Krpeljni meningoencefalitis virusna je bolest koju čovjek može dobiti ugrizom zaraženoga krpelja. Uzročnik je virus iz roda Flavivirusa koji se može podijeliti na tri subtipa – europski, sibirski i dalekoistočni virus krpeljnog meningoencefalitisa. Bolest je rasprostranjena širom Europe i Azije.

Gdje i kada se skrivaju krpelji?

Krpelji vole vlažna, sjenovita i obrasla područja – šumske rubove, grmlje, visoku travu, parkove i vrtove. Najaktivniji su od ožujka do lipnja te ponovno u rujnu i listopadu. Osobe koje često borave u prirodi su pod povećanim rizikom od kontakta s krpeljom.

Gdje je povećan rizik?

Krpelji se zaraze pri hranjenju na šumskim životinjama (mali šumski glodavci, jež, krtica, ptice…), a zarazu svojim ugrizom mogu prenijeti i na čovjeka. Svojeg domaćina ne traže aktivno, kao komarci, nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak životinje ili čovjeka. Potrebno im je vrijeme dok na tijelu ne pronađu odgovarajuće mjesto za sisanje krvi i hranjenje (i po 48 sati) pa je važno nakon povratka iz prirode pregledati kožu i na vrijeme uočiti te skinuti krpelja.

Prirodna žarišta u Hrvatskoj su gorske i nizinske listopadne šume između Save i Drave, na području Koprivnice, u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Našica pa sve do Vinkovaca. U posljednje vrijeme se i u Gorskom kotaru bilježe slučajevi oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa, tako da smo 2019. imali manju epidemiju povezanu s konzumacijom nepasteriziranog mlijeka, a 2022. je zabilježen  također veći broj oboljelih nego uobičajeno. Godišnje se u Hrvatskoj registrira između 10 i 50 oboljelih od KME.

Fotografija: Morana Tomljenović

Koje bolesti prenose krpelji?

Lajmska borelioza

Ovu bakterijsku bolest uzrokuje Borrelia burgdorferi, a prenosi se ugrizom zaraženog krpelja. Prvi znak bolesti često je crvenilo koje se širi u obliku prstena (erythema migrans), uz simptome poput temperature, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima. Ako se ne liječi na vrijeme, bolest može zahvatiti živčani sustav (meningitis, paraliza živaca), srce i zglobove. Srećom, lajmska borelioza se uspješno liječi antibioticima, osobito ako se prepozna u ranoj fazi.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

KME je virusna bolest koja se često odvija u dvije faze. Prva faza, razdoblje inkubacije koje traje od 7 do 14 dana, nalikuje gripi: povišena temperatura, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i povraćanja, bolovi u mišićima, umor. Nakon nekoliko dana poboljšanja, kod 20-30 % oboljelih počinje druga faza bolesti koju karakterizira ponovni porast temperature i znakovi zahvaćenosti živčanog sustava upalom moždanih ovojnica (jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina, povraćanje). Može doći i do upale mozga s poremećajem svijesti, pospanošću, oštećenjima i paralizom živaca te tremorom. Nakon druge faze bolesti oporavak je dug te znaju ostati posljedice u obliku neuroloških oštećenja (kod 10-20 % oboljelih). Smrtni ishodi su rijetkost, u otprilike 1 do 2 % slučajeva. Kod najvećeg broja bolesnika bolest ima blag tijek. Liječenje je simptomatsko, a u slučaju teže kliničke slike osoba se liječi u bolnici.

Prevencija i savjeti za zaštitu od krpelja

Odaberite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojima se krpelj teže uočava te materijale s dlačicama poput vune i flanela.

Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.

Primijenite repelente na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću. Repelenti djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože, pa ih treba koristiti prema uputi proizvođača. Repelenti za životinje nisu pogodni za čovjeka.

Svaka dva-tri sata tijekom boravka u prirodi i nakon povratka pregledajte imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Nakon povratka iz prirode pažljivo pregledajte cijelo tijelo, posebno dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe…). Kod djece se često krpelj nađe na glavi.

Fotografija: iStock

Što ako pronađete krpelja na koži?

Uklonite ga što prije! Operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom. Zahvatite krpelja što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem bez suvišnih manipulacija izvucite. Nemojte ga premazivati ni s čim – kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejem i sličnim ili “paliti” plamenom i ne povlačite naglo, ne stišćite i ne gnječite krpelja. Nakon odstranjivanja krpelja, preporučuje se mjesto uboda dezinficirati – premazati antiseptikom. Ako nikako ne možete izvaditi krpelja, javite se liječniku.

Informirajte se kod liječnika o bolestima koje mogu prenositi krpelji i načinima zaštite. Javite se liječniku ako uočite simptome ili ako crvenilo i ranica na mjestu uboda ne prođu nakon tri dana.

Cijepljenje – najsigurnija zaštita od KME

Za KME postoji učinkovito cjepivo koje se preporučuje osobama koje često borave u prirodi – planinarima, šumarima, izletnicima, vojnicima. Cijepljenje se provodi u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ s tri doze i preporučuje se započeti tijekom zime kako bi zaštita bila potpuna do proljeća. Druga doza daje se jedan do tri mjeseca nakon prve, a treća pet do 12 mjeseci nakon druge.

Fotografija: Morana Tomljenović

Preporučuje se docjepljivanje, što ovisi o životnoj dobi. Ako je osoba mlađa od 60 godina, prvo docjepljivanje preporučuje se tri godine nakon posljednje doze, a dalje se docjepljuje svakih pet godina. Ako je osoba starija od 60 godina, docjepljivanje se provodi svake tri godine. Cjepivo ne štiti od uboda krpelja, već štiti od bolesti (KME) koja se može prenijeti prilikom uboda zaraženog krpelja i zato je dobro razmišljati o cijepljenju prije planiranog boravka u prirodi. 

Boravak u prirodi iznimno je koristan za zdravlje i kvalitetu života, no uz par jednostavnih mjera opreza možete izbjeći neugodne posljedice uboda krpelja. Informirajte se, zaštitite se i uživajte u prirodi bez straha!