Nerijetko slušamo o šumama kao plućima Zemlje, a njihovo postojanje slavi se prigodno na dan proljetnog ekvinocija.

Svakim novim eliptičnim putovanjem Zemlje, datum Međunarodnog dana šuma ispostavlja se kao jedan od važnijih u prvoj polovini godine (čak i prije središnjeg događaja, Dana planeta Zemlje 22. travnja), periodički nas podsjećajući uz ine druge na ozbiljnost razmjera opstanka biljnog (i životinjskog, možda i ljudskog) ekosustava.

Opća skupština Ujedinjenih naroda ovaj datum proglasila je još 2012. godine, u cilju da potakne zemlje u poduzimanju lokalnih, nacionalnih i međunarodnih kampanja i aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što je sadnja.

Organizatori su Forum Ujedinjenih naroda o šumama i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u suradnji s vladama i drugim relevantnim organizacijama na tom području.

Šume još od pamtivijeka predstavljaju jedan od esencijalnih ljudskih resursa čijim su se krčenjem širile obradive površine, gradile ceste i naselja, ali ujedno se radila i svojevrsna kultivacija ljudskog načina života, udarivši temelje izgradnji onoga što bismo mogli nazvati ljudskom civilizacijom.

Foto: iStock

Zastrašujuće krčenje

Dakako, cijeli taj složeni proces postupnim gradiranjem prvenstveno u vidu urbanizacijsko-industrijalizacijskih zahtjeva morao je dosegnuti točku kulminacije. Polovina globalnog gubitka šuma dogodila se do 1900. godine, dok je druga polovina šuma izgubljena samo u prošlom stoljeću.

U posljednjih tristo godina, izgubljeno je 1,5 milijardi hektara šume, odnosno impresivna i zastrašujuća površina 1,5 puta veća od Sjedinjenih Američkih Država.

Svijet i dalje gubi velike količine primarnih šuma svake godine. Tijekom 1990-ih i prvog desetljeća 2000-ih, iskrčeno je područje gotovo veličine Indije, a čak i uz »poboljšane« stope u 2010-ima, to iskrčeno područje iznosilo je i dalje područje otprilike dvostruko veće od Španjolske.

U zaštiti i očuvanju čovjekova okoliša značajan utjecaj imaju šume jer je njihova uloga ključna i višestruka. One su zapravo velika zelena pluća našega planeta koja pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijeko potrebnim kisikom, a najvjerniji su čovjekov saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.

Inovacije i tehnologija revolucionirale su praćenje šuma, omogućujući državama da učinkovitije prate svoje šume i izvješćuju o njima. Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama transparentnim i inovativnim praćenjem šuma prijavljeno je ukupno 13,7 milijardi tona smanjenja ili poboljšanja emisija ugljičnog dioksida.

Zato je i tema Međunarodnog dana šuma 2024. godine »Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet«.

Borba protiv krčenja šuma zahtijeva novi tehnološki napredak, što svakako potvrđuje i drastične brojke koje reflektiraju sustavno ugrožavanje Zemljinog najvrjednijeg resursa.

S deset milijuna hektara koji se godišnje izgube zbog krčenja šuma i oko sedamdeset milijuna hektara pogođenih požarima, te su inovacije ključne za sustave ranog upozoravanja, održivu proizvodnju robe i osnaživanje autohtonih naroda mapiranjem zemljišta i pristupom financiranju borbe protiv klimatskih promjena.

Foto: Pexels

Obnova i zaštita

Inovacija na svojevrstan način, reći će kreatori ovogodišnjeg naslova ili teme, otključava dugo čuvane tajne šume, omogućujući nam da koristimo drveće na različite načine.

Materijali dobiveni iz šuma stoga se mogu razvijati kao održive zamjene za plastiku, građevni materijal, tkanine, lijekove i mnoge druge svakodnevne projekte.

Istodobno, bespilotne letjelice i satelitska tehnologija koje se brzo razvijaju pomažu u praćenju i upravljanju šumama, otkrivanju i borbi protiv požara te zaštiti ekosustava. Inovacije mogu pomoći u održivoj obnovi, zaštiti, upravljanju i korištenju naših šuma.

Ako želimo okončati krčenje šuma, moramo razumjeti gdje i zašto se to događa; gdje su zemlje unutar svoje tranzicije, i što se može učiniti kako bi se prema njima odgovarajućim mjerilima implementirale odluke koje će potaknuti neke pozitivne trendove u ophođenju sa šumama.

Generalno se naglasak nastoji staviti na ubrzavanje napretka u cilju prevladavanja prijelazne točke, usput svodeći na najmanju moguću mjeru količinu šume koju gubimo.

U povodu Međunarodnog dana šuma Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u uskoj suradnji s Ruskom saveznom agencijom za šumarstvo organizira znanstveno-praktičnu konferenciju posvećenu ovogodišnjoj temi »Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet« u kojoj sudjeluju renomirani međunarodni stručnjaci i donositelji odluka.

Konferencija će biti usredotočena na digitalizaciju šumarskog sektora, umjetnu inteligenciju i biotehnologiju u šumarstvu, kao i napredne pristupe obnovi šuma. Osim toga, događaj će također predstaviti inovacije u zaštiti šuma od požara, štetočina i bolesti, rješenja za praćenje i oporezivanje te projekte šumske klime.