Foto: FMTU
Sve krške rijeke naših krajeva imaju nešto posebno u sebi, ali mora se priznati da one koje imaju sedrene barijere su nešto posebno i neponovljivo
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu daje doprinos zaštiti područja rijeka Mrežnice i Tounjčice izradom Studije turističke nosivosti ovih prekrasnih krških rijeka. Od proglašenja Spomenika prirode Mrežnica-Tounjčica i Zaštićenog krajobraza Mrežnica početkom 2024. krenula je izrada Studije turističke nosivosti ovih zaštićenih prostora s voditeljem tima, izv. prof. dr. sc. Hrvojem Grofelnikom.
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Grofelnik
Turistička atrakcija
Sve krške rijeke naših krajeva imaju nešto posebno u sebi, ali mora se priznati da one koje imaju sedrene barijere su nešto posebno i neponovljivo. Igra kristalno čiste vode koja se prelijeva preko ovih barijera od davnina je privlačila čovjeka.
Nekada su sedrene barijere nudile mogućnost iskorištavanja snage vode te su rijeke bile pune mlinica, a sada su te iste sedrene barijere prvoklasna turistička atrakcija. Na barijerama danas izletnici i turisti uživaju u kupanju, boravku u zelenom opuštajućem okolišu, ali i adrenalinskim aktivnostima kao što su kajaking i rafting.
Korištenje sedrenih barijera na ove načine ostavlja i određene tragove i rizike po okoliš. Stoga, ako želimo očuvati ova neponovljiva mjesta odmora i prirodnog sklada potrebno je procijeniti njihovu nosivost.
Studija turističke nosivosti, iz okolišnog aspekta, ima za cilj procijeniti moguće opterećenje u ovom specifičnom osjetljivom prostoru kako bi dala stručnu podlogu za izradu planova upravljanja zaštićenim prostorima rijeka Mrežnice i Tounjčice te pomogla jedinicama lokalne samouprave u artikuliranju okolišno održivih prostornih planova.
Foto: FTMU
Krhkost ekosustava
Sedrene barijere su sastavljene od specifične zajednice mahovina i algi koje neprestano stvaraju prirast kalcijevim karbonatom i tako obnavljaju slapove koji su prvoklasna krajobrazna, a time i turistička atrakcija. Rijeka Mrežnica ima skoro sto takvih sedrenih barijera koje su u gornjem kanjonskom dijelu toka nešto uže i više, dok se u donjem dijelu toka reljef otvara te i barijere postaju šire i niže.
Tok rijeke Mrežnice je zapravo niz manjih ujezerenih površina pregrađenih ili možemo reći spojenih sedrenim barijerama. Da bi sedrene barijere s njihovom florom i faunom ostale žive i obnavljale atraktivan krajobraz i bioraznolikost, potrebno je s jedne strane održavati vodu čistom te s druge strane paziti da fizička aktivnost na barijerama ne uništava tanki sloj mahovina i algi koje ih obnavljaju.
Najveći rizik po barijere danas predstavljaju upravo korisnici koji svojim djelovanjem generiraju opterećenja bilo komunalnim vodama i pak fizičkom aktivnošću na barijerama (kupanje, kajaking, rafting).
Među korisnicima prostora koje je potrebno kontinuirano educirati i upozoravati na krhkost ekosustava sedrenih barijera možemo prvenstveno izdvojiti izletnike, vikendaše i turiste. Nadamo se da će Studija turističke nosivosti na rijekama Mrežnici i Tounjčici dati svoj doprinos održivom upravljanju ovim prirodnim resursima, kako bi i budući zaljubljenici u prirodu mogli uživati u bogatstvu koje nude Mrežnica i Tounjčica.
Foto: FTMU