Očuvanje ekosustava Jadranskog mora od vitalne je važnosti za biološku raznolikost, održivost ribarstva i zdravlje obalnih zajednica, a posljedično i za život stanovnika u priobalnim mjestima.

Isto tako, morski svijet i njegova raznolikost sve se više prepoznaju i od strane turista koji dolaze na obale Jadrana, budući da i oni, kao i svi ključni dionici turizma, budućnost ove vitalne grane gospodarstva vide održivom i zelenom. Jedan od ključnih indikatora stanja morskog ekosustava je i plemenita periska (lat. Pinna nobilis), endemska vrsta koja igra nezamjenjivu ulogu u održavanju ravnoteže morskog staništa.

Nažalost, zbog klimatskih promjena, zagađenja i bolesti, populacija plemenite periske suočena je s izumiranjem. Kao jedan od predvodnika u inicijativama za zaštitu ove vrste, ACI d.d. aktivno sudjeluje u projektima njenog očuvanja, ali i njegovanja te poticanja morske bioraznolikosti, pridonoseći pritom ne samo zaštiti plemenite periske, već i očuvanju Jadranskog mora kao najvažnijeg prirodnog resursa kojim raspolaže Lijepa naša.

Postavljanje kolektora za prihvat mlađi plemenite periske na sidrištu na Šćedru, Foto: Hrvatski veterinarski institut

Ključni koraci ka očuvanju plemenite periske su edukacija i terenski rad

Kako bi doskočili problemu ugroze opstanka ovog živog organizma, pokrenut je Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu, a koji koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Istovremeno, glavni partneri i koordinatori na moru su JU NP Brijuni (sjeverni Jadran), JU PP Telašćica (srednji Jadran) i JU More i krš (južni Jadran).

U sve tri morske zone kao partner iz Zagreba je priključen i Hrvatski veterinarski institut koji sudjeluje u pretraživanju podmorja, postavljanju kolektora za prihvat mlađi periske te pri prikupljanju planktona.

Osim toga, upravo Institut kontinuirano provodi edukacije ronioca u ronilačkim klubovima, kao i djece – ponajprije u školama, ali i u ostalim ustanovama namijenjenim prvenstveno edukaciji. Sam projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu započeo je 2021. godine, a predviđeno je kako će trajati sve do kraja 2025. godine.

Upravo iz potrebe da se u što većoj mjeri prione rješavanju problema, ali i kako bi se pokušalo dokučiti u kojim drugim organizmima živi parazit koji ubija ovu endemsku vrstu, formiran je istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta.

Naime, na hrvatskoj je strani Jadrana prestalo tek nešto više od dvadeset živih jedinki periske, a o lokacijama na kojima ih se može pronaći rijetko se govori.

Zašto je tome tako i ne čudi, budući da zbog ljudskog faktora postoji bojazan kako će i ovih dvadesetak organizama nestati.

„Jedna od stvari na kojima trenutno radimo je potraga za mogućim rezervoarima parazita Haplosporidium pinnae, koji uz bakteriju Mycobacterium sp., ubija perisku.

Drugim riječima, pokušavamo dokučiti u kojim drugim organizmima on obitava i potom parazitira na perisku. Ovako veliki pomor vrste se može objasniti njenim prvim kontaktom s parazitom i upravo zato je postotak uginuća toliko velik.

Preživjele se jedinke mjere u promilima. Do sada smo pretražili više desetaka školjkaša, planktonskim mrežama promjera 53 mikrona kontinuirano prikupljamo plankton diljem Jadrana, ali ga nažalost nismo pronašli“, ističe dr. sc. Željko Mihaljević, voditelj tima Hrvatskog veterinarskog instituta, ujedno i patolog, uz kojega u ovome projektu sudjeluju i izv. prof. Miroslav Benić te tehnička suradnica Angela Bradarić.

Pinna nobilis, plemenita periska, Foto: Hrvatski veterinarski institut

Plemenita periska Jasna daje nadu u bolje sutra ove zaštićene vrste

O impozantnosti ovog mediteranskog endema najbolje govori činjenica kako je riječ o najvećem školjkašu koji filtrira do 60 litara mora na sat te može narasti čak do 120 centimetara.

Plemenita periska raste okomito na pjeskovitom dnu okružena morskom cvjetnicom posidonijom, a hrani se planktonom. Jednom je svojom trećinom zabodena u morsko dno te usidrena bisusnim nitima koje joj osiguravaju stabilnost.

Ono zbog čega je brojnim roniocima i znatiželjnicima zanimljiva njena je čvrsta ljuštura, koja nerijetko služi i kao zaklon drugim morskim organizmima.

Iako se smatra da periske imaju urođenu otpornost na parazite i da će svojim razmnožavanjem sačuvati ovu vrstu od izumiranja, njihov se razvoj kontinuirano prati, a one same dodatno se zaštićuju kavezima.

Na području Jadrana nedavno je potvrđena još jedna živa plemenita periska, o čemu je izvijestilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Nova jedinka pronađena je kod Sutivana na otoku Braču te je ukupan broj živih jedinki sada 26. Nazvana je Jasna, a pronašao ju je Ivica Žaja, dok su je potvrdili djelatnici Javne ustanove More i krš.

Procjenjuje se da je stara oko tri godine, a velika je 33 centimetra. Ovaj nalaz smatra se iznimno rijetkim, budući da je na tome području ranije pronađena samo jedna živa jedinka,

Nova nada, i to kod Omiša, što još više daje na važnosti ovom velikom otkriću, koje će zasigurno pomoći u daljnjem očuvanju ove vrijedne vrste.

ACI – partner u zaštiti morskog ekosustava Jadrana

Važan partner ovoga projekta je i ACI, najveći lanac marina na Mediteranu te regionalni predvodnik u zelenoj tranziciji nautičkog sektora, koji se kontinuirano zalaže za vrijednosti poput održivosti te zaštite okoliša i prirode.

Projekt očuvanja plemenite periske priča je u kojoj domaći nautički lanac sudjeluje od samih početaka i to kroz podizanje svijesti o očuvanju ove endemske vrste, ali isto tako i pozivanjem nautičara i ronioca da jave ako prilikom morskih aktivnosti naiđu na plemenite periske, posebice ako sumnjaju da je riječ o živim jedinkama.

„Podrška ACI-ja nam je jako značajna. Za početak, u ACI marinama se nalaze naši plakati o periskama, stoga nautičari koji dolaze u marine odmah znaju o čemu je riječ, da se radi o izumiranju životinjskih vrsta i jako su proaktivni u tome.

Posebno fantastičnu suradnju imamo s ACI marinom Vrboska i direktorom Rinom Krstićem u edukaciji nautičara koji nam pomažu pri postavljanju i izuzimanju kolektora za mlađ periski. U tom segmentu, suradnja s ACI-jem nam je od velike pomoći“, ističe dr. sc. Mihaljević s Instituta.

Upravo se direktor ACI marine Vrboska Rino Krstić s velikim ponosom osvrće na suradnju koju kompanija provodi u očuvanju plemenite periske, kao i aktivnosti koje djelatnici marina i gosti provode s tim u vezi.

„Kontinuirano provodimo zelene akcije kako bi očuvali more i podmorje, a s tom istom željom pridružili smo se i Projektu očuvanja plemenite periske, kao ključnog simbola našeg Jadrana i morskog ekosustava.

Zaista smo posvećeni zaštiti ove životinjske vrste jer smo svjesni njezine važnosti, ali i ugroženosti, a kroz suradnju sa znanstvenim institucijama želimo podići svijest, posebice među nautičarima, jer jedino zajedničkim snagama i uključivanjem što većeg broja ljudi možemo uspjeti u očuvanju plemenite periske i spriječiti njezino izumiranje.

Vjerujemo da ovakvi napori ne promiču samo održivi turizam, već veliku ljubav prema moru i očuvanju naših prirodnih resursa za buduće generacije“, kaže Rino Krstić.

ACI marina Vrboska, Petar Fabijan, Davor Žunić