Čuvari hrvatskog prirodnog bogatstva

Slijedi nam moćan zeleni val: započinje na Novom Zelandu, a završava 36 sati kasnije na Havajima

Danijela Bauk

Foto: Hrvatske šume

Foto: Hrvatske šume

Hrvatske šume sudjeluju u obilježavanju važnih dana za naš planet, između ostaloga u obilježavanju Svjetskog dana zaštite ozonskog omotača 16. rujna, te Svjetskog dana čišćenja 20. rujna

Jedan dan. Jedan planet. Jedan cilj. Milijuni ljudi u 180 zemalja ujedinit će se u najvećoj civilnoj akciji u povijesti čovječanstva kako bi čistili naš planet – 20. rujna 2024. volonteri i organizacije diljem svijeta zajedno će skupljati otpad s plaža, rijeka, šuma i ulica.


Moćni »zeleni val« započet će na Novom Zelandu i završiti 36 sati kasnije na Havajima, a u njemu će milijuni ljudi zajedno raditi kako bi postigli jedan cilj: čišći i zdraviji planet. Hrvatske šume sudjeluju u obilježavanju važnih dana za naš planet, između ostaloga u obilježavanju Svjetskog dana zaštite ozonskog omotača 16. rujna, te Svjetskog dana čišćenja koji se ove godine obilježava 20. rujna.


49,3 % kopnene površine RH čine šume i šumska zemljišta, odnosno 2.759.039 hektara ukupna je površina šuma i šumskih zemljišta u RH, od toga je 2.097.318 ha u vlasništvu RH, dok je 661.721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika


Šumama možete pomoći reforestacijom ili pošumljavanjem sadnjom drveća ili donacijama udrugama koje sade drveća, Foto: Hrvatske šume

Ključna uloga


U zaštiti i očuvanju čovjekova okoliša značajan utjecaj imaju šume jer je njihova uloga ključna i višestruka.


One su zapravo velika zelena pluća našega planeta koja pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijeko potrebnim kisikom, a najvjerniji su čovjekov saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.


Znanstvenici su izračunali da jedno stablo s površinom lišća od 150 »kvadrata« proizvede za 100 godina količinu kisika kolika je čovjeku potrebna za 20 godina njegova života.


Njihove su općekorisne funkcije od neprocjenjivoga životnog značenja za očuvanje i održavanje tla, pitke vode i zraka i stoga su nezamjenjive u unapređenju okoliša.


Šuma je najbolji i najjeftiniji pročistač za dobivanje pitke vode jer je šumski pokrov svojevrsna spužva koja upija oborinske vode koje se kasnije pojavljuju kao izvori pitke vode. Primjerice, 1 kubični metar smrekovih iglica upije čak 248 litara vode.


Šumski kompleksi značajni su u formiranju oborina i opskrbe naših rijeka vodom, utječu na očuvanje plodnosti tla, zaštićuju ga od erozije, ublažavaju velika temperaturna kolebanja te stvaraju povoljne uvjete za ljudsko zdravlje.



Foto: Hrvatske šume

Održivo gospodarenje


Propadanje šuma najveći je šumarski, ali i ekološki problem suvremenoga svijeta. Premda je održivo gospodarenje znatno manje isplativo od intenzivnog plantažnog, njegove prednosti su u tome što je šumsko tlo trajno obraslo i ne postoji zastoj u obavljanju općekorisnih funkcija šume.


Stoga njihovu zaštitu u Hrvatskoj, uz očuvanje prirodne strukture i raznolikosti te trajno povećavanje stabilnosti, i dalje treba temeljito provoditi jer su šume naše bogatstvo koje trebamo sačuvati i takve ostaviti budućim generacijama.


Uzgajanje šuma je šumarska znanost koja se bavi podizanjem novih šuma, pomlađivanjem i obnovom postojećih šuma, kao i njegom šuma s ciljem proizvodnje kvalitetnih šuma, kvalitetne drvne mase, a sve to uz zadržavanje optimalnih općekorisnih funkcija šuma.


Tvrtka Hrvatske šume provodi višenamjensko održivo gospodarenje šumama. Temeljna odrednica takvog gospodarenja je pridavanje jednakog značaja svim funkcijama šume i zasnivanje gospodarenja na njihovom skladnom korištenju.


Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.


Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.



Foto: Hrvatske šume

Zaštita šuma


Učestali požari, bilo da se radi o požarima uzrokovanim klimatskim promjenama ili nepravilnim paljenjem vatre u šumi, također dovode do uništavanja šuma. Zagađenje šuma nepropisanim bacanjem otpada na njihovu prostoru također negativno utječe na šume.


Pored edukativne komunikacijske kampanje, Hrvatske šume provode cjelogodišnje preventivne aktivnosti usmjerene na sprječavanje nastanka požara: od videonadzora šuma s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara, preko motriteljsko-dojavne službe i održavanja protupožarnih prometnica, pa sve do svakodnevnog čuvanja i održavanja drveća i raslinja.


Šume pružaju brojne dobrobiti za ljude, uključujući zdravstvene, ekološke, ekonomske i socijalne dobrobiti. Požarima, sušama i krčenjem šume postaju ugrožene, a samim time ugrožavamo i vlastitu egzistenciju. Očuvanje šuma ključno je ne samo za opstanak Zemlje i drugih bića, već i za opstanak nas samih.


Zaštita šuma počinje od nas samih i našeg odnosa prema šumi kada smo u njoj. Zaštita šuma od onečišćenja prije svega znači da ne ostavljate smeće u šumi – zapamtite da ste u šumi gost. Kako biste zaštitili šume od požara, pratite uputstva o paljenju vatre u šumi.


Drugim riječima, nemojte paliti vatru u šumi. Šume su previše bitne, a da bismo ih izgubili zbog nemara i nepažnje. Bez šuma, nema ni čistog zraka ni čiste vode, a bez toga nema ni čovjeka.


Među najšumovitijim u Europi

Hrvatska kao jedna od najšumovitijih europskih država, s oko 90 posto prirodnih šuma, osobito državnih, putem poduzeća Hrvatske šume posvećuje pozornost održivom gospodarenju s ciljem da se ne naruši prirodna ravnoteža.


Zahvaljujući hrvatskim šumarskim stručnjacima, naše su šume jedne od najočuvanijih i po samoniklosti vrsta najbogatijih na europskom kontinentu. U nas stoga nema velikih šteta na šumskim kompleksima nastalih sječom šuma.


Premda zagađenja u Hrvatskoj nastala u industriji, prijevozu i poljoprivredi utječu na propadanje šuma, ona nisu takvog opsega da bi u znatnoj mjeri oštetila naše šumske sastojine.