Kada govorimo o raznoraznim onečišćenjima i zagađenju tla, često će nam se pred očima pojaviti slike grotesknih planina sačinjenih od raznoraznog smeća, poput perilica koje su zadnju centrifugu obavile prošlog stoljeća, neželjenih čizama, plastičnih omota od hrane čijim se sićušnim ostacima goste galebovi, krnjih stolica na kojima su se nekoć vodili topli i ugodni razgovori…

Možda ćemo pomisliti i na morske životinje poput riba koje makronutrijente dobivaju od, ironično, mikroplastike ili pak gradove u kojima se, kako se kaže, ne vidi prst pred nosom od gustog smoga.

No što je s onim otpadom koji ne vidimo na prvu, a itekako je stvaran te ima jednaku moć zagađenja okoliša, i to primarno pitke vode? Ima ona izreka koja odgovara kontekstu ove priče, a kaže da je bitno očima nevidljivo.

To zapravo predstavlja pomalo poetičnu uvertiru u rad inicijative Čisto podzemlje i njihov glavni cilj postojanja, a taj je očuvanje krškog podzemlja i sprečavanje daljnjeg zagađivanja špilja i jama.

Radi se o volonterskom speleološkom projektu koji djeluje od 2015., a koji vodi Zagrebački speleološki savez u suradnji s brojnim speleološkim udrugama diljem Hrvatske – točnije, njih tridesetak.

Nadu da će činjenica da krško podzemlje krije rezerve pitke vode te jedinstvene životinjske vrste jednog dana zaživjeti kao zdravorazumska nit vodilja, a koja će posljedično smanjiti devastaciju našeg podzemlja gaji i naša sugovornica Eva Fućak, Riječanka koja je članica Speleološkog odsjeka HPD-a Željezničar iz Zagreba, a koja je aktivno uključena u rad Čistog podzemlja.

Eva Fućak, Foto: Privatna arhiva

Podzemlje bogato endemima

Što sve krije krško podzemlje možda oku nevidljivo, ali iznimno važno?

– Dvije trećine zaliha pitke vode koja se koristi u naseljima i gradovima u Hrvatskoj, dolazi upravo iz podzemnih spremnika. To znači da većina nas svakodnevno pije vodu koja dolazi iz podzemlja.

Osim toga, u špiljama i jamama živi 40 posto endemskih životinjskih vrsta Republike Hrvatske (preko 550 ih je prvi put otkriveno i znanstveno opisano). Što se tiče raznolikosti podzemne faune, Hrvatska je na samom vrhu u svjetskim razmjerima.

Naše se podzemlje odlikuje vrlo posebnim vrstama kao što su jedina leteća špiljska životinja u svijetu – špiljska hajdi, jedini slatkovodni podzemni školjkaš – dinarski špiljski školjkaš, ili pak jedina slatkovodna špiljska spužva – ogulinska špiljska spužvica.

Čime je ono danas ponajviše ugroženo?

– Problem koji je nama vrlo jasan i vidljiv jest ilegalno odloženi otpad u špiljama i jamama. Tu govorimo o svim vrstama otpada koje možete zamisliti: od kućanskog otpada, strvina i klaoničkog otpada, auta i strojeva, pesticida, benzina…

Voda ulazi u podzemlje upravo kroz jame te se kreće velikim brzinama preko golih stijena i zato nema mogućnosti čišćenja, odnosno filtriranja. Ako ta ista voda prolazi preko otpada, ona je vrlo vjerojatno kontaminirana i sadržavat će mikroplastiku, opasne kemijske spojeve, bakterije i slično. To je voda koju potom crpimo i koristimo u našim kućanstvima.

Više od 40 posto zagađenih objekata iz naše baze nalazi se unutar jednog kilometra od površinskih vodotoka, a više od četvrtine svih zagađenih objekata nalazi se unutar područja strateških zaliha pitke vode.

Svakako imamo razloga brinuti se za našu pitku vodu u kontekstu klimatskih promjena i rasta temperatura, ali ovo je možda manje poznat problem na koji pokušavamo skrenuti pažnju.

S druge strane, špiljske životinje obično žive u vrlo uskom rasponu okolišnih uvjeta pa su stoga izuzetno osjetljive na bilo kakve promjene u svojoj okolini. Odlaganje otpada u njihova staništa ozbiljna je prijetnja njihovom opstanku.

Da bismo zaštitili svoju pitku vodu, kao i vrlo jedinstven živi svijet podzemlja, nužno je smjesta i potpuno zaustaviti daljnje zagađivanje, te sanirati dosad napravljenu štetu.

Čisto podzemlje, Foto: DINKO STOPIĆ

Važnost edukacije

Koja je svrha inicijative Čisto podzemlje i kako je ona uopće nastala?

– Svrha Čistog podzemlja jest upoznati širu javnost s problematikom zagađenja špilja i jama, te spriječiti njihovo daljnje onečišćavanje.

Zapravo, sve je krenulo od ideje da se oblikuje baza podataka o zagađenim speleološkim objektima, a kreiranjem te baze dobili smo uvid u opseg problema pa su se sve daljnje aktivnosti razvijale iz želje da se taj problem postupno smanji i riješi.

Kakvim se sve aktivnostima bavi Čisto podzemlje?

– Naše aktivnosti moglo bi se podijeliti u nekoliko kategorija, ali zapravo su sve međusobno povezane. Za početak, prikupljamo i objavljujemo podatke o zagađenim speleološkim objektima: na našim web-stranicama dostupna je interaktivna karta s informacijama i fotografijama onečišćenih špilja i jama. Zasad u bazi imamo podatke za oko tisuću zagađenih speleoloških objekata.

Tako prikupljeni i objavljeni podaci pomažu širenju svijesti o dimenzijama problema, ne samo u speleološkoj zajednici već i u široj javnosti.

Nadalje, od samih početaka organiziramo i provodimo akcije čišćenja špilja i jama što je vrlo kompleksan i zahtjevan posao. Dosad smo kroz volonterske akcije izvukli otpad iz preko 80 špilja i jama.

Osim toga, bavimo se i zagovaranjem, tj. trudimo se utjecati na prepoznavanje problema zagađenja krškog podzemlja i promjenu pristupa istome na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Neka od najvažnijih postignuća na toj razini jesu to što je zahvaljujući našem radu, 2017. problem ilegalnih podzemnih deponija prvi put ušao u nacionalni Plan gospodarenja otpadom, a od prošle godine za čišćenje speleoloških objekata predviđena su financijska sredstva kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čime je država preuzela na sebe odgovornost za financiranje, ali i same provedbu čišćenja kroz županijske ustanove nadležne za zaštitu prirode.

Konačno, ako je nedostatak znanja i svijesti najveći problem, onda smatramo da je edukacija osnovno rješenje. Od samih početaka nastojimo educirati javnost, ali od prošle godine to radimo na novoj razini.

Kako je država preuzela na sebe financiranje čišćenja, oslobodila su nam se sponzorska sredstva pa smo pokrenuli novi projekt pod nazivom “Ambasadori Čistog podzemlja” kroz koji smo održali predavanja u oko 240 osnovnih škola širom Hrvatske te je u projektu sudjelovalo preko 11.300 učenika i učenica.

Foto: DINKO STOPIĆ

Entuzijazam pojedinaca

Tko se sve može priključiti Čistom podzemlju i na koji način?

– Nemamo članstvo u pravom smislu riječi. Sudionici u radu inicijative većinom su speleolozi, članovi speleoloških udruga, te oni na razne načine doprinose radu Čistog podzemlja, primjerice organizacijom ili sudjelovanjem u akcijama čišćenja, držanjem predavanja za javnost i slično.

Svakako treba spomenuti da nam naš cilj pomažu ostvariti svi oni koji šire svijest o problemu, bilo tako da nam pomažu povećati vidljivost i doprijeti do više ljudi ili nam donacijom financijskih sredstava omogućavaju širi doseg i kvalitetnije aktivnosti.

U konačnici, radi se o volonterskom projektu te se sve zapravo temelji na entuzijazmu pojedinaca.

Možete li podijeliti konkretne primjere uspješnih akcija čišćenja podzemnih prostora? Koliko ste jama i špilja do sada očistili?

– Dosad smo kroz brojne akcije očistili otpad iz 82 speleološka objekta, a ukupno smo iz jama izvukli oko 500 kubika smeća. Svako čišćenje nosi svoje izazove, ali akcija koja se posebno ističe provedena je u svibnju ove godine u Jami kod Rašpora na obroncima Ćićarije. Tada je dio otpada izvađen s dubine od preko 300 metara.

To je tehnički najzahtjevnije i najkompleksnije čišćenje koje se dosad izvelo. Svakako je lakše baciti otpad u jamu, nego ga kroz katkad uske kanale, s velikih dubina, uglavnom samo snagom vlastitih mišića, izvlačiti van.

Kako birate lokacije na kojima ćete djelovati?

– Većinom se svodi na jednostavnost logistike. Lakše je organizirati akciju čišćenja ako je jama lako dostupna. Tada će doći više sudionika, a i posao će se lakše obaviti jer će kontejneri biti bliže pa se otpad vani ne mora predaleko nositi, odnosno voziti.

Međutim, nekad se dogovaramo s nadležnim javnim ustanovama, primjerice Parkom prirode Učka u slučaju Rašpora, pa se odlučimo čistiti određeni objekt iako je logistički i tehnički zahtjevniji.

Onečišćeno podzemlje, Foto: D. Maršanić

Tragovi povijesti u mraku podzemlja

Postoje li neki posebni izazovi s kojima se susrećete pri čišćenju podzemlja?

– Nekoliko vrsta otpada predstavlja rizik za naše zdravlje, a ponekad i život. Primjerice, nismo baš presretni kada naiđemo na strvine, te izbjegavamo čišćenje objekata u kojima postoji rizik od zaraze. Isto tako nas ne vesele razne kemikalije, kante pesticida ili slično. U takvim se slučajevima nastojimo maksimalno zaštititi (rukavice nosimo uvijek, a ovdje stavimo i maske), ako se iz nekog razloga odlučimo za čišćenje.

Ali daleko najopasnija vrsta otpada koju nažalost često susrećemo su minsko-eksplozivna sredstva. Ovim našim krškim krajevima prohujalo je nekoliko ratova tijekom 20. stoljeća, a tragovi te burne povijesti vidljivi su u mraku našeg podzemlja.

Od ljudskih ostataka do oružja i municije, svakakvi su podsjetnici ostali skriveni u nadi da ih nitko neće pronaći.

Međutim, u vlažnim uvjetima u jamama, bombe i mine postaju samo nestabilnije i opasnije, a često su skrivene ispod sloja lišća ili drugog otpada pa nisu vidljive i teže ih je izbjeći. Kako bismo izbjegli katastrofu, kontinuirano radimo na edukaciji speleološke zajednice o opasnostima minsko-eksplozivnih sredstava u podzemlju, te blisko surađujemo s MUP-om, odnosno s Protueksplozijskom službom Ravnateljstva policije.

Vjerujemo, pronašli ste i mnogo divljih deponija?

– Nažalost, kao i svatko tko se više kreće u prirodi, pogotovo u blizini naseljenih mjesta.

Svakako pozivamo sve čitatelje da prijave lokacije divljih deponija kroz sustav ELOO (https://eloo.haop.hr/public/) kako bi se isti sanirali, a deponije u špiljama i jamama mogu prijaviti nama preko obrasca na našoj web stranici (https://cistopodzemlje.info/hr/add-location/).

Najvažnija nam je lokacija, ali puno nam pomažu i fotografije ulaza i otpada. Prijavom lokacija izravno nam pomažete u ostvarivanju naših ciljeva jer tako možemo bolje planirati akcije, ali i imamo jasniju sliku problema, dok podatke koristimo za analizu i zagovaranje.

Koliko su građani svjesni problema zagađenog podzemlja i koliko je, po vašem mišljenju, vaša inicijativa utjecala na promjenu te svijesti?

– S obzirom na reakcije koje smo dobivali tijekom predavanja za javnost rekla bih da su ljudi zapravo doista iznenađeni kada vide fotografije otpada u podzemlju, a treba uzeti u obzir to da nam na predavanja uglavnom dolaze ljudi koji su u startu zainteresirani za temu pa vjerojatno i osvješteniji u tom smislu od prosjeka.

Otpad u podzemlju nije vidljiv pa nije nešto o čemu će ljudi razmišljati dok im se na to ne ukaže. Mi se upravo zbog toga posebno trudimo informirati i educirati širu javnost svim kanalima koji su nam na raspolaganju.

Vjerujemo da osobe koje su bacale ili još uvijek bacaju otpad u jamu zapravo ne razumiju koliku štetu time uzrokuju pa je naš pristup uvijek takav da ne osuđujemo, već nastojimo objasniti koliko je takvo ponašanje štetno i promijeniti loše navike.

Činjenica je da u velikom broju zagađenih objekata otpad nije “svjež” čemu doprinosi i bolja organizacija odvoza otpada na razini čitave države, ali još uvijek postoje aktivna odlagališta u jamama i to je nešto što se može zaustaviti isključivo edukacijom.

Foto: D. Basara

Aktivno mijenjanje navika

Surađujete li s drugim organizacijama, lokalnim zajednicama ili vlastima? Kako izgleda ta suradnja?

– U rad inicijative uključeno je tridesetak speleoloških udruga iz čitave Hrvatske, a osim sa speleološkom zajednicom, blisko surađujemo i s MUP-om, tj.

Protueksplozijskom službom Ravnateljstva policije i HGSS-om koji svojim tehničkim znanjem i vještinama pomažu u akcijama čišćenja, s lokalnim samoupravama i komunalnim poduzećima koji su nam bez iznimke izlazile u susret i pomagale oko organizacije odvoza otpada i drugih logističkih zadataka, te s javnim ustanovama koje su nadležne za zaštitu prirode na županijskoj razini.

U PGŽ-u je to JU Priroda s kojima smo organizirali i proveli nekoliko akcija čišćenja, uključujući i veliku akciju na Cresu tijekom koje su nam omogućili smještaj u Centru za posjetitelje u Belom.

Podršku našem radu pružaju i Ured pučke pravobraniteljice, kao i Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora. Uz to od ranih dana inicijative usko surađujemo s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Tako su naši podaci uključeni u Nacionalni plan gospodarenja otpadom i u sve relevantne digitalne baze podataka. Također u suradnji s Ministarstvom i FZOEU potaknuli smo stvaranje novog financijskog i operativno okvira koji će omogućiti dugoročno održivu sanaciju ilegalnih odlagališta u podzemlju.

Postoje li neki aktualni projekti na kojima radite?

– Prošle godine pokrenuli smo novi projekt oko kojeg smo jako uzbuđeni. Radi se o projektu “Ambasadori čistog podzemlja” u sklopu kojeg obilazimo osnovne škole širom Hrvatske, s naglaskom na krške županije, te držimo interaktivna predavanja kroz koja pričamo o kršu, podzemlju, kretanju vode, podzemnim životinjama, te o problemu zagađenja špilja i jama.

Osim toga, pokažemo im speleološku opremu i demonstriramo tehnike kretanja po užetu kako bismo im dočarali kako izgleda istraživanje podzemlja. Prošle školske godine obišli smo 240 škola i razgovarali s 11.300 učenica i učenika.

Organizirali smo i nagradnu igru pa su nam učenici poslije predavanja slali svoje radove koje smo objavljivali na našoj Facebook stranici pa smo pobjedničke razrede nagradili posjetom turistički uređenim špiljama u njihovom kraju.

Predavanja drže iskusni speleolozi, besplatna su za škole i traju 45 minuta, a ishodili smo i odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Reakcije učenika i nastavnog osoblja bez iznimke su vrlo pozitivne, te se veselimo nastavku projekta ove školske godine.

Ideja je da ti učenici postaju “ambasadori čistog podzemlja” i dolaze s novim informacijama i puni entuzijazma u svoje obitelji i zajednice gdje prenose znanje i aktivno mijenjaju štetne navike i običaje.

Ključ za budućnost

Kakvi su vam planovi za budućnost? Postoje li neki novi projekti na kojima radite?

– Planiramo nastaviti s projektom “Ambasadori čistog podzemlja”.

Zasad smo uz pomoć sponzora osigurali financijska sredstva za oko 150 škola koje planiramo obići ove školske godine, ali nadamo se da ćemo uspjeti pronaći model financiranja koji bi nam omogućio da održimo predavanja u svim školama u krškim dijelovima Hrvatske (oko 1000 škola), te da možemo predavanja držati svake godine, a dugoročno maštamo i o tome da proširimo projekt i na dječje vrtiće i srednje škole. Uvjereni smo da je edukacija djece ključna za sprečavanje daljnje devastacije podzemlja i za očuvanje okoliša općenito.

Što biste željeli postići dugoročno kroz ovu inicijativu?

– Osnovni ciljevi su nam jednostavni – želimo da se otpad prestane bacati u špilje i jame i želimo ukloniti otpad koji je tamo već bačen. A osnovni način na koji to možemo postići jest da svijest o važnosti očuvanja krškog podzemlja postane jedna od stvari koje se od malena prenose i usađuju kroz formalno i neformalno obrazovanje.

Kako vidite ulogu Inicijative Čisto podzemlje u rješavanju šireg problema očuvanja okoliša?

– Moglo bi se reći da je područje kojim se mi bavimo prilično usko, ali zaštita krškog podzemlja od kritične je važnosti za zdravlje i budućnost svih nas. S obzirom na to da smo se u zadnje vrijeme uvelike fokusirali na edukaciju, vjerujem da time doprinosimo općem podizanju svijesti o važnosti očuvanja okoliša.