Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira više od 3.500 novih slučajeva bolesti raka debelog crijeva, a posebno zabrinjava što više od 60 posto bolesnika umire svake godine od ove bolesti.

Hrvatska se po petogodišnjem razdoblju od raka debelog crijeva ubraja među zemlje s najslabijim preživljenjem u Europskoj uniji.

Unatoč gotovo dvadeset godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, činjenica je da se i dalje najveći broj pacijenata dijagnosticira u uznapredovalom stadiju bolesti, što u konačnici rezultira niskom stopom petogodišnjeg preživljenja i visokom stopom sveukupnog mortaliteta.

Upravo je ovoj bolesti bio posvećen prvi ovogodišnji susret u sklopu projekta “Živi zdravo”, nazvan “Svjesnost o raku debelog crijeva: Rano djelovanje, dugoročno zdravlje”.

Nova sezona donijela je novi prostor riječke knjižare V.B.Z., ali i novog partnera, pa se tako Novom listu i Specijalnoj bolnici Medico na projektu pridružio i Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

O prevenciji i ranom otkrivanju ove bolesti govorili su specijalistica javnozdravstvene medicine i voditeljica Odjela za zdravstvenu izobrazbu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a nasl. prof. dr. sc. Iva Sorta Bilajac Turina, dr. med., gastroenterolog i ravnatelj Specijalne bolnice Medico prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med, županijska koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva magistra sestrinstva Vlasta Lončar, mag.med.tech., te nutricionistica, dr.sc. Martina Linarić, dipl.ing.  Susret je moderirala novinarka Novog lista Barbara Čalušić.

Hrvatska je po pojavnosti novooboljelih od bolesti raka debelog crijeva u odnosu na ostale zemlje Europske unije na devetom i desetom mjestu već nekoliko godina, a po smrtnosti između drugog i četvrtog mjesta.

– Veliki je splet razloga tome, među kojima je kasno otkrivanje raka. Odaziv građana na preventivne preglede je slab, ali treba pozdraviti napore Nacionalnog programa, s kojima je Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj kao pilot projektom krenula 2007. godine, uz rak dojke i cerviksa.

Kontinuirano zdravstveno prosvjećivanje je jako važno, kako bi se smanjile ili čak uklonile nelagode i stigma koja postoji kod brige za probavno zdravlje, rekla je prof. Iva Sorta Bilajac Turina.

Nasl. prof. dr. sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr. med., specijalist javnozdravstvene medicine, NZZJZ PGŽ

Kada je riječ o rizičnim faktorima za obolijevanje od raka debelog crijeva, svatko tko ima pozitivnu obiteljsku anamnezu, vjerojatno je svjestan da nosi jedan od glavnih faktora rizika za ovu bolest.

“Rizični faktori su i način prehrane, sjedalački način života, zagađenje u okruženju u kojem živimo, ali i debljina”, istaknuo je prof. Davor Štimac.

Prema riječima nutricionistice, doktorice znanosti Martine Linarić, loša prehrana i neuredan stil života povećavaju rizik od raka debelog crijeva.

“Ako ih promijenimo, smanjenje mogućnosti oboljenja od raka debelog crijeva je za čak 50 posto.

Hrvati imaju rizične navike preuzete u zapadnjačkoj prehrani koje se mogu povezati s ovom bolesti.

To su prevelika konzumacija crvenog mesa, mesnih prerađevina poput suhomesnatih proizvoda, premalo konzumacije voća i povrća te ribe”, rekla je dr. Linarić.

Važnost probira

Magistra sestrinstva Vlasta Lončar naglasila je kako se važnost probira na rak debelog crijeva građanima ističe brojnim javnozdravstvenim akcijama, putem medija, odlascima u škole.

– Važno je doći do što više ljudi i prenijeti im koliko je važno da se odazovu na preglede, jer ako se rano otkrije, rak debelog crijeva može se izliječiti, čak u devet od deset slučajeva.

Pokušavamo što više biti prisutni u medijima, ali to ima svoju cijenu, pa je jedna od ideja da reklamne emisije posvećene ovakvim temama budu besplatne, rekla je Lončar.

Dodala je kako veliku važnost u prepoznavanju rizičnih čimbenika i simptoma imaju liječnici obiteljske medicine.

Brojne su zemlje koje se smatraju uspješnima u programima ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Prema podacima koje prikupio časopis Lancet, na istovjetni program u Danskoj se odazove gotovo 75 posto osoba, vrlo uspješna je i susjedna Slovenija, dok je u Hrvatskoj odaziv tek nešto viši od 30 posto.

Vlasta Lončar, mag. med. tech.
županijska koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, NZZJZ PGŽ

– Zdravstvena pismenost je izuzetno važna, a to neke zemlje uspijevaju jako dobro. Primjerice, personaliziranim pozivima, slanjem SMS-ova, e-maila.

U nekim zemljama sustav zapošljavanja nagrađuje radnika ako se odazove na preventivni pregled, stimuliraju se građani plaćanjem premija zdravstvenog osiguranja, ali se i penaliziraju ukoliko se ne odazovu na preglede, rekla je prof. Iva Sorta Bilajac Turina.

Simptomi

Pacijenti se na preglede javljaju obično onda kada imaju neke simptome.

“Ozbiljan znak je krv u stolici, koji se detektira upravo pregledima, to ne mora odmah biti rak, nego može biti posljedica hemeroida.

Također, promjene u pražnjenju stolice, kada se proljev i zatvor izmjenjuju, a jedan od simptoma može biti i bol i nelagoda u trbuhu, kao i pad hemoglobina i željeza u krvi”, rekao je prof. Davor Štimac.

Podsjetio je kako je Ministarstvo zdravstva prije godinu i pol dana donijelo odluku o oportunističkom probiru raka debelog crijeva koji obuhvaća visokorizične pacijente, mlađe od 50 godina.

“Ovaj probir uključuje osobe koje su više zainteresirane. Peti ciklus probira pokazao je kako je od 35 posto njih 25 posto dobilo sumnju u pozitivan nalaz i upućeno na kolonoskopiju, na koju se njih 90 posto i odaziva.

Oni koji u obitelji imaju slučaj raka su motiviraniji za pregled”, rekao je prof. Štimac.

Prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
specijalist interne medicine-gastroenterologije, Specijalna bolnica Medico

Magistra sestrinstva Vlasta Lončar pojasnila je kako se poziv za sudjelovanje u besplatnom Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva upućuje osobama između 50 i 74 godine starosti.

“Osoba potpisuje privolu, ako želi ili ne, ali uz navođenje razloga zbog čega ne želi. Kada nazad dobijemo pozivno pismo, upisujemo osobu u program i šaljemo test na stolicu na kućnu adresu.

Pacijent uzorke može poslati poštom ili osobno donijeti u Zavod”, rekla je Lončar te dodala kako je novost koja je u tijeku pripreme da se umjesto tri testna kartončića sada šalju testovi za dva uzorkovanja, u kojima se uzorak stolice stavlja u plastičnu vrećicu i šalje u laboratorij.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji se provodi otprilike jednako dugo kao i programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva danas u Hrvatskoj ima odaziv koji premašuje 60 posto, što dokazuje da neki od skrininga mogu biti uspješno predstavljeni ciljanoj skupini.

Prof. Iva Sorta Bilajac Turina rekla je kako je jedan od razloga slabijeg odaziva za program ranog otkrivanja raka debelog crijeva zasigurno i u estetici provedbe samog testiranja.

– Kod pregleda za rano otkrivanje raka dojke pacijentica odlazi na mamografiju u zdravstvenu ustanovu.

Sve žene koje su to prošle složit će se da pregled nije najugodniji. S druge strane, pacijent u intimi vlastite kupaonice obavlja bezbolan pregled, odnosno uzimanje uzoraka stolice, pri čemu mora tri puta “baciti” pogled na stolicu i uzeti uzorak.

Ali, odazivanje na pregled pokazatelj je razine vlastite zdravstvene kulture, a nositeljica zdravstvene kulture većinom je žena, zbog čega je i bolji odaziv na preglede za rano otkrivanje raka dojke, pojasnila je dr. Sorta Bilajac Turina.

Kolonoskopija

Nutricionistica Martina Linarić objasnila je kako se hraniti uoči kolonoskopije i pritom normalno funkcionirati.

“Tri dana prije pretrage potrebno je smanjiti prehranu, posebno unos svježeg voća i povrća, kao i vlakana, jesti kuhano, a dan prije pretrage provoditi takozvanu tekuću dijetu, uz bistre juhe i puno tekućine”, rekla je Linarić.

Podsjetila je kako liječenje raka debelog crijeva često podrazumijeva operaciju i kemoterapiju te i nakon toga treba posebno paziti na prehranu, ali i izbjeći pothranjenost koja je česta kod tumora probavnog sustava.

“Nakon operacije i kemoterapije trebamo jačati imunološki sustav, povećati unos proteina, bazirati se na ribu i kuhanu piletinu, kao i fermentirane mliječne proizvode te izbaciti rafinirani šećer”, poručila je Linarić.

Dr. sc. Martina Linarić, dipl. ing.
nutricionistkinja, Specijalna bolnica Medico

Prof. Davor Štimac još jednom je istaknuo kako kolonoskopija predstavlja zlatni standard u prevenciji i ranom otkrivanju raka debelog crijeva.

Međutim, liste čekanja u javnom sustavu su preduge.

“Prosječno čekanje na ovu pretragu ne smije biti duže od dva mjeseca od dana otkrivanja krvi u stolici.

U Specijalnoj bolnici Medico nemamo liste čekanja, a pacijenti imaju mogućnost sedacije prilikom kolonoskopije, za koju se odlučuje više od dvije trećine pacijenata.

Također, nalazi se dobivaju u što kraćem roku, pa time pacijentima umanjujemo strah – i od boli i od dijagnoze”, rekao je prof. Štimac.

Vrlo je važna kvaliteta života pacijenata nakon osnovnog liječenja raka debelog crijeva, kada se oni susreću s brojnim izazovima.

“Što se bolest prije otkrije, mogućnost povratka na stari život je brži i potpuniji. Tegobe koje se mogu javiti nakon osnovnog liječenja su i fizičke i psihičke, a jedna od fizičkih je svakako stoma, s kojom danas u Hrvatskoj živi oko sedam tisuća osoba.

Danas osobe sa stomom mogu vrlo kvalitetno živjeti”, rekla je prof. Iva Sorta Bilajac Turina.