Od prošle je akademske godine Sveučilište u Zadru bogatije za dva nova diplomska studija koja se izvode na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti. To su “Digitalno komuniciranje” i “Održivi razvoj turizma”, koji je pokrenut u jeku nastojanja da se rastereti turistička industrija i smanje njezini negativni utjecaji na okoliš.

Iako zadarska regija uvelike ovisi o uspjehu turističkog gospodarstva, iz sezone u sezonu također se mogu čuti sve glasnije kritike trenutačnog sustava, koji je uza sve napore lokalne turističke strukture i dalje okrenut masovnom kupališnom turizmu.

Mada su nam pred i posezone kontinuirano sve uspješnije, najveća koncentracija turističkog prometa još se uvijek ostvaruje tijekom ljetnih mjeseci, što znači da destinacije zadarske regije, naročito Zadar kao najveće urbano središte, teško mogu podnijeti veći priljev novih turista.

S troje profesora Odjela za turizam i komunikacijske znanosti prokomentirali smo budućnost zadarskog turizma, kao i učešće koje će obrazovanje budućih generacija imati na promjene koje slijede. Profesori Božena Krce Miočić, Gabrijela Vidić i Tomislav Klarin godinama rade kao nastavnici, ali i istraživači koji budno osluškuju i proučavaju sva globalna turistička kretanja i trendove, a posebno njihove utjecaje na lokalnoj razini.

Buduće generacije

Obrazovanje u sektoru održivog turizma nameće se kao zanimanje budućnosti u turističkoj industriji, koja posljednjih nekoliko godina prolazi kroz velike turbulencije i promjene, izazvane kako pandemijom koronavirusa tako i globalnom klimatskom krizom, koja prijeti urušavanju cijele turističke piramide.

Upravo je zato naše prvo pitanje bilo usmjereno na budućnost i znanja koja budući turistički stručnjaci trebaju imati kako bi uspješno poslovali u turizmu, naročito na našoj obali, gdje se turizam često krivi za sve loše pojave na našoj obali.

– Ovaj studijski program nastao je kao rezultat projekta “Izvrsnost i učinkovitost u visokom obrazovanju u polju ekonomije – E4”, na kojem su sudjelovali svi javni ekonomski fakulteti u Republici Hrvatskoj.

Na njegovom kreiranju su, također, u svim fazama, od standarda zanimanja, preko standarda kvalifikacije pa do konačnog izvedbenog programa, sudjelovali turistički djelatnici, kazala nam je na početku profesorica Krce Miočić, naglasivši da im je ovim programom cilj osvijestiti studente o potrebi sagledavanja turizma s različitih aspekata.

U tom kontekstu valja prije svega promišljati kako ostvareni prihodi od turizma stvaraju određene troškove u vidu negativnih učinaka na prirodu, ekosustav i lokalnu zajednicu.

– Iznimno nam je važno, stoga, studente naučiti kritičkom promišljanju razvoja turizma, kako bi znali osmisliti i plasirati održive proizvode i usluge na turističkom tržištu te kako bi postali svjesni važnosti društveno odgovornog i održivog poslovanja, pojasnila nam je.

Mada se pojam održivi turizam danas jako često upotrebljava, profesorica Gabrijela Vidić smatra da je mlade jako važno upoznati sa suštinom tog pojma jer ona nadilazi floskule koje se često mogu čuti u medijima.

– Današnje generacije itekako su svjesne problema koje svaki prekomjeran razvoj nosi sa sobom, pa tako i onaj turistički. Mladi tehnologiju ne smatraju problemom, nego mogućnošću koja će im pomoći kako bi što održivije i društveno odgovornije poslovali, ali i živjeli. Na nama je da tu njihovu svjesnost pravilno usmjerimo te da im damo alate kojima će uspjeti u svojoj nakani da sačuvaju prostor i zajednicu u kojoj razvijaju turizam, rekla nam je profesorica Vidić.

U okviru studijskog programa “Održivi razvoj turizma” imaju i različite obvezne kolegije kao što je “Razvoj specifičnih turističkih proizvoda”, “Marketing turističke destinacije”, “Informacijske tehnologije i inovacije u turizmu” i druge, koji potiču kreativnost i inovativnost.

– Istovremeno nudimo i niz izbornih kolegija koji potiču primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u turizmu, poput “Marketinga društvenih medija u turizmu”, “Smart turizma”, “Poduzetničkog pothvata u turizmu” i dr. Svaki od kolegija potiče studente da razmišljaju “izvan okvira” jer trebaju osmisliti i razviti različita inovativna rješenja koja će njihove odabrane destinacije učiniti što održivijima i poduzetnijima, pojasnila je Vidić.

Putnički terminal u Gaženici

Održivost turizma

Turizam ostavlja svoj otisak u gotovo svakom dijelu lokalne zajednice u kojoj egzistira. Upravo je zato važno studentima približiti njegov sveobuhvatni utjecaj na društvo kroz leću održivosti. Iako jako popularne i atraktivne, mnoge su naše priobalne destinacije poznate i po vrlo izraženoj dihotomiji “ljetni život – zimski život”, koji kroji potrebe i ponašanja lokalnog stanovništva.

Jedna od najočitijih primjera, koji je profesor Tomislav Klarin iskoristio kako bi nam približio stupanj neodrživosti sezonskog turizma je Dubrovnik – biser u kruni Jadrana, destinacija koja u ljetnim mjesecima na dnevnoj razini prima tisuće stranih turista, bilo da silaze s kruzera ili odsjedaju u gradu. No, njegova je zimska razglednica zato sušta suprotnost, a niti jedna od te dvije slike nije ona koju trebamo slati u javnost.

– Ako studentima pokažete fotografiju ulaza u Dubrovnik u kolovozu i veljači te objasnite posljedice koje sezonski pritisak turista ima na destinaciju, u smislu promjene strukture stanovništva u staroj jezgri, poskupljenja cijena stanova, prenamjene poslovnih prostora, gužve, buke, onečišćenja i slično, sve im je potpuno jasno.

Studenti su itekako svjesni promjena koje turizam ostavlja na destinaciju, jako su zabrinuti za negativne posljedice koje ostavlja na ekosustave i na lokalnu zajednicu, naglasio je Klarin.

Klarin ističe da ih njihova svjesnost ponekad i iznenadi, kao i njihova želja za očuvanjem kulturne i prirodne baštine.

– Naši studenti tijekom studija imaju priliku susresti se s nizom stručnjaka iz realnog sektora koji im prenose svoja znanja o izazovima razvoja turizma.

Posjeti destinacijama putem studijskih putovanja i terenske nastave još više im približavaju učinke turizma. Na nama je ponuditi im znanja kako razvijati turizam i smanjivati negativne, a istovremeno poticati i intenzivirati njegove pozitivne učinke na destinaciju, naglasio je Klarin.

Krce Miočić naglasila je da se održivi turizam treba promatrati kroz prizmu svakodnevnog života.

– Prema UNWTO-u održivi turizam je “turizam koji u potpunosti uzima u obzir svoje sadašnje i buduće gospodarske, društvene i ekološke učinke, obraćajući se na potrebe posjetitelja, industrije, okoliša i zajednica domaćina”. Dakle, to je turizam koji zadovoljava gospodarske, društvene i ekološke učinke istovremeno, što je iznimno složeno uskladiti.

Citirat ću jednog uvaženog britanskog znanstvenika koji je, opisujući tu složenost, rekao da je “održivost iznimno privlačan koncept s malo praktične primjene”.

Održivi turizam u potpunosti ne postoji nigdje na svijetu, jer i tamo gdje je turizam u začecima i ne ugrožava sociološku i ekološku komponentu zajednice u kojoj se odvija, ne ostvaruje dostatne ekonomske učinke za zajednicu. Zato pričamo o usklađenosti između triju stupova, pojasnila je Krce Miočić.

Održivost na ispitu

Ističe da je Hrvatska trenutačno snažno ovisna o turizmu i prije svega o njegovu doprinosu ekonomskoj komponenti.

– Kako je turizam u našoj državi sezonski intenzivan, tako taj osjećaj ljetne masovnosti na obali pojačava osjećaj ugroženosti zajednice i prostora. No, često možemo čuti da pretrpimo ta tri mjeseca i sve će se vratiti na staro, a upravo to je greška.

Bez težnje za cjelogodišnjim turizmom, koji će imati značajno manje oscilacije između zimskih i ljetnih mjeseci u odnosu na to kakve su sada, ne možemo razmišljati o održivosti. Također, naši smještajni objekti su pretežito u privatnim domaćinstvima, što ne doprinosi konceptu održivog razvoja, dodala je Krce Miočić.

Apostrofira da on ima višestruke negativne učinke, povećava cijenu stambenog prostora i time narušava standard lokalnog stanovništva, uništava ugodnost življenja u stambenim zgradama i slično.

– Naš studijski program je spoj znanosti i prakse. Male grupe u kojima podučavamo daju nam priliku bliskog rada sa studentima, koji u cijelom nizu povezanih radova iz različitih aspekata kritički analiziraju razvoj turizma neke destinacije. Studenti u sklopu različitih predmeta razvijaju svijest o potrebi stvaranja održivih turističkih destinacija i unapređuju svoje kompetencije, kako bi u budućnosti mogli upravljati destinacijom.

Istovremeno studentima se razvijaju kompetencije za osmišljavanje i razvoj poduzetničkih pothvata iz područja održivog turizma, pojasnila je Krce Miočić i naglasila da će njihovi studenti nakon završenog studija imati znanja za upravljanje projektnim aktivnostima i osmišljavanje projektnih ideja.

Također, valja istaknuti da je možda najvažniji element ovog programa obvezna stručna praksa.

– Dok studijski programi na fakultetima s velikim brojem studenata ne mogu osigurati obveznu praksu, mi svojim studentima osiguravamo praksu u trajanju od dva i pol mjeseca u posljednjem semestru studija. Istovremeno ove godine krećemo s edukacijom mentora u organizacijama, u kojima će studenti obavljati stručnu praksu kako bi unaprijedili znanja mentora za stručno vođenje i praćenje studenata tijekom prakse, najavila je Krce Miočić.

Kada bi se u jednoj rečenici mogao opisati studijski program, rekli bismo da stvara djelatnike u turizmu koji će danas koristiti resurse na održiv i odgovoran način kako bi ih budućim generacijama ostavili jednako vrijednima za korištenje. Ovaj program slijedi UN-ove “Globalne ciljeve održivog razvoja”, potiče održivo korištenje resursa kojima destinacija raspolaže, vrednuje baštinu i potiče poštovanje lokalne kulture kod razvoja turističke ponude.

– Ovaj program priprema studente za budućnost, jer će naši studenti znati jasno definirati nosive kapacitete destinacije te će razlikovati oblike turizma koji doprinose zajednici od onih koji je devastiraju. Oni moraju biti stručnjaci budućeg razvoja turizma, dodala je Krce Miočić.

Tomislav Klarin, Gabrijela Vidić, Borna Buljan i Božena Krce Miočić

Učenje izvan učionice

A osim na izradi lokalne strategije turizma Odjel i Sveučilište kao krovna institucija participiraju na mnogobrojnim projektima, s kojima nas je upoznala profesorica Vidić, naglasivši da su svi projekti Odjela, naravno, vezani za turizam, posebno održivi.

– Možda je najzanimljiviji među njima strateški projekt “Take it slow” iz programa Interreg Italija – Hrvatska, vrijedan više od tri i pol milijuna eura, na kojem je Sveučilište u Zadru bilo partner. Ovaj projekt imao je za cilj osmisliti politike i mjere za razvoj održivog, sporog, uključivog, zelenog i pametnog turizma na obje obale Jadranskog mora. Naše pilot-područje bili su Ravni kotari, destinacija u početnoj fazi razvoja turizma.

Razvoj turizma u zaleđu predstavlja priliku za smanjenje pritiska turističkih aktivnosti na obalnom dijelu Zadarske županije, pojasnila je Vidić.

Trenutačno rade na istraživanjima koja će predstavljati analitičku podlogu za budući razvoj turizma na području Zadarske županije, a poseban cilj u njihovu budućem radu bit će vezan za istraživanje mogućnosti održivog razvoja otoka.

– Mišljenja smo da su otoci naše najveće bogatstvo koje moramo očuvati, ali istovremeno i oplemeniti. Ta ravnoteža čuvanja autohtonosti destinacije i ostvarivanja ekonomskih učinaka srž je održivosti turizma koju želimo razvijati na ovom području, dodala je Vidić.

Vidić zajedno s kolegama studente često vodi na studijska putovanja i terenska predavanja, gdje im renomirani lokalni stručnjaci iz prve ruke pojašnjavaju naličje zadarskog turizma.

– Svake godine osmislimo novi projektni zadatak na kojem radimo sa studentima. To su stvarni izazovi koji su postavljeni pred studente. Prethodnih godina radili smo projekte iz ratnog turizma, nautičkog turizma, kulturnog turizma, ruralnog turizma i ove godine kruzing turizma. Studente vodimo na konkretne lokacije, upoznajemo ih s metodama istraživanja u turizmu, dovodimo im stručnjake iz gospodarstva i tražimo od njih kreativnost u osmišljavanju novih turističkih proizvoda i rješavanju nekog problema.

Takav način podučavanja je svakako kompleksniji i teži, ali konkretno priprema studente na rješavanje poslovnih problema koje će susretati u radu.

No, ovo je također jedan od načina povezivanja znanosti i struke jer studenti na taj način imaju inovativan i “svjež” pogled na problematiku koja se promatra te tako često vrlo brzo dođe i do realizacije njihovih ideja u praksi, pojasnila je Vidić.

Navodi samo jedan takav primjer – obilazak luke Gaženica, gdje su studenti imali priliku obići dijelove koji nisu dostupni prosječnom posjetitelju i čuti mnoge važne informacije o ovom obliku turizma.

– Što se tiče Ravnih kotara, mi imamo dugogodišnju tradiciju vođenja studenata na obilazak atrakcijske osnove ovog područja, kao što je sajam u Benkovcu, Zavičajni muzej Benkovac, vidikovac Kamenjak, vinarije i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, PP Vransko jezero i baštinski hotel Maškovića Han.

Tako pokušavamo studente osvijestiti da je more samo jedan od mogućih privlačnih faktora u našoj zemlji. Također, ovime razvijamo svijest o mogućnostima razvoja drugih proizvoda, koji nisu temeljeni na suncu i moru. O tome posebno valja promišljati, s obzirom na sve veću turističku opterećenost grada Zadra i općenito obalnog dijela Zadarske županije, naglasila je Vidić.

Spoj struke i znanosti

Spoj znanosti i prakse počesto je najbolja opcija kvalitetnog razvoja neke turističke destinacije. Profesori Odjela za turizam i komunikacijske znanosti ne libe se tržištu ponuditi nove ideje i inicijative, bilo da nose njihov ili studentski potpis.

U tom se smislu enogastronomski turizam ističe kao jedna od naših najvažnijih prednosti, u okviru kojeg je Odjel sudjelovao na projektu “Take it slow”, kojim su željeli osvijestiti sve relevantne dionike turizma Ravnih kotara i drugih dijelova Zadarske županije o značajnosti lokalnog enogastronomskog doživljaja u turizmu.

– U okviru projekta trudili smo se istaknuti posebnosti mediteranske prehrane te tradicionalnih, i često zaboravljenih, namirnica i jela Ravnih kotara koja se mogu suvremeno reinterpretirati i ponuditi u restoranima na području županije. Plodna zemlja i pogodna klima ovoga kraja, usprkos negativnim klimatskim promjenama, čine temelj za uzgoj domaće hrane, posebno one uzgojene na ekološki način, koja se sve više traži.

U skladu s ovime organizirali smo različite edukacije, studijska putovanja, kulinarske radionice i turističke rute kako bismo svim zainteresiranima ukazali na mogućnosti i posebnosti enogastronomskog doživljaja na ovome području.

Također, u okviru projekta trima lokalnim obiteljskim gospodarstvima financiran je cijeli proces dobivanja certifikata ekološke proizvodnje, pojasnio je profesor Klarin.

Klarin dodaje da je razvidno da se na području županije radi po pitanju unapređenja enogastronomske ponude, međutim, još uvijek ima mnogo prostora za napredak.

On je moguć proizvodnjom domaćih i svježih namirnica, posebno onih uzgojenih na ekološki način, koje će se koristiti u suvremenom gastronomskom izričaju s ciljem da se prikaže autohtonost i posebnost ovoga kraja.

– Mi surađujemo sa svim dionicima turizma u Zadarskoj županiji, ali i šire. Kruzing turizam je na primjer specifičan i za Zadar relativno novi segment u turističkom prometu. Često je upravo on apostrofiran kao oblik turizma koji snažno degradira prostor u kojemu se odvija.

Ovaj oblik turizma ima svojih ekoloških slabosti, zbog čega se posljednjih godina sve više kontrolira. Stoga smo mi prije svega u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije i Lučkom upravom odlučili od prvog dana pratiti kruzing turizam kako bismo bili spremni na izazove koje on donosi, dodala je Krce Miočić.

Podsjetila je da je upravo industrija kružnih putovanja prva bila pogođena korona-krizom i oporavljala se sporije nego drugi oblici turizma.

– No, ako gledamo Zadar, očekuje se već naredne godine potpuni oporavak, odnosno veći broj ticanja i putnika no što je bilo 2019. godine. Multiplikativni učinak kruzing turizma je ogroman, samo njime treba pametno i odgovorno upravljati. Ovaj segment turizma posebno treba iskoristiti u pred i posezoni, kada je pritisak turizma na cijelome području županije nešto manji, kazala je Krce Miočić.

Istaknula je da se upravo na kruzing turizmu jasno vidi dvostranost turizma.

– Dok s jedne strane težimo održivom razvoju i smanjenju turističkog pritiska, istovremeno je glavno pitanje koliko ćemo dogodine rasti i hoćemo li ostvariti novi rekord. Mislimo da nam je cilj raditi na kvaliteti, i to u svim segmentima turizma, a ne samo na kvantiteti i brojkama.

Za ozbiljnije tumačenje uspjeha ili neuspjeha u turizmu treba uzeti u obzir neke druge, složenije pokazatelje turizma, zaključila je Krce Miočić, dodavši da neki svijetli primjeri poput Maškovića Hana, vidikovca Kamenjak, Interpretacijsko-edukacijskog centra “Grpašćak”, Kneževe i Providurove palače, Cerovačkih pećina, Paklenice, pokazuju pomake, iako točkaste, u održivijoj turističkoj ponudi.